Zoni evra ponovo pao indeks
Ukupni indeks poverenja prema ekonomiji zone evra pao je u avgustu na minimalni nivo za poslednje tri godine. A pošto je upravo tih godina u evropskoj ekonomiji bilo glavnih finansijskih problema, data presuda označava samo jedno: kriza u zoni evra i dalje jača, i sa tim treba nešto učiniti.
Temu nastavlja komentator Petar Iskenderov.
Naredni sastanak na kojem će se razmatrati putevi prevladavanja krize u zoni evra biće zakazana za 6. septembar na zasedanju Saveta direktora Evropske centralne banke. Njen predsednik Mario Dragi trenutno je glavni revolucioner u antirkiznom timu EU. Upravo njemu pripadaju ideje kao što je emisija opšteevropskih dužničkih obveznica (bondova), koji bi omogućili da se rasporedi breme dugova problematičnih zemalja na sve članove zone evra, i stvaranje mehanizma otkupa loših obligacija na račun sredstava same ECB. U suštini oba ova predloga znače značajno proširenje ovlašćenja evropske Centralne banke i njeno pretvaranje u ključni faktor na evropskom polju. Mnogi eksperti, među njima i čuveni finansista Džordž Soroš, smatraju da kada bi integracione ideje bile realizovane pre nekoliko godina, kriza u EU ne bi dostigla današnje razmere.
Upravo oko ideje Marija Dragija trenutno se odvija glavni front bitke koji deli EU. Nove rasprave u briselskim koridorima očekuju se na oktobarskom samitu EU, koji može da bude odlučujući. Upravo tada, izgleda, izbor će načiniti Nemačka, zemlja sa kojom se asocira kako nada u izlazak čitave Evrope iz krize, tako i stroga opozicija predlozima ECB.
Ali bilo bi naivno očekivati od rukovodstva EU da deluje isključivo u sferi ekonomije, ne uzimajući u obzri političke razloge, istakao je šef sektora za političku integraciju Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnjikov.
EU nije samo ekonomski, već i politički projekat. Bila je istaknuta ideja objedinjavanja čitave Evrope. Ali, ne sumnjivo, ne može se ne videti da se desilo naglo uvećanje jaza između bogatih i siromašnih zemalja u EU. Slična okolnost bitno je otežala rad EU kao organizacije. Ali sa druge strane, treba shvatiti da nekog drugog puta u EU jednostavno nije bilo.
Federalni kancelar Angela Merkel i dalje je nepopustljiva i brani cinični princip koji je uvek imao javnu podršku o tome da je spas utopljenika delo ruku samih utopljenika. Stav je objektivno opradvan i odobrava ga više od polovine Nemaca. Prema anektiranju koje je sproveo britanski Fajnenšl Tajs, 45% ispitanika u Nemačkoj smatra da Grčka treba da napusti zonu evra i samo 26% anektiranih samtra da bi druge zemlje zone evra mogle da učine više da pomognu Grcima. Ipak pristalice Marija Dragija imaju isto tako ubedljive argumente. Oni smatraju da sada nije vreme da se utvrđuje ko je kriv. Treba zajedničkim naporima izvlačiti zonu evra iz krize, kako efekat domina ne bi stigao do Francuske ili čak do iste te Nemačke.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
On je napomenuo da Rusija, koja je kontrolisala Buču nekoliko nedelja, ima dobre odnose sa lokalnim stanovništvom...
U blizini Kijeva, nepoznata lica otvorila su vatru na automobil prvog pomoćnika predsednika Ukrajine Sergeja Šefira, a vozač je ranjen, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine. ...
Dejan Čarkić koga su zvali i Cocin , kako kaže ovo staro slovensko ime sa značenjem raditi , a tumači se i kao dragocen i jed.instven, mio i Božji...
Da život može da bude zaista težak najbolje zna porodica Nikolić iz Mečkovca. Mira, majka troje dece i njen suprug su bez posla i suočavaju se sa teškom materijalnom...
Poznata glumica Neda Arnerić preminula je u 67. godini života, preneli su mediji. Prema prvim informacijama, glumica je pronađena u svom stanu na Vračaru. ...
RT: Srušio se ukrajinski „Boing 737“ pri poletanju u Teheranu, nema preživelih...
Ostale novosti iz rubrike »




.jpg)











