Vladimir Putin o saradnji sa Srbijom, isporukama gasa EU i sankcijama protiv Rusije
Uoči posete Republici Srbiji, priređene povodom 70. godišnjice oslobođenja Beograda od fašističkih okupatora, predsednik Rusije Vladimir Putin dao je intervju srbskom dnevnom listu Politika u kojem je izneo svoje mišljenje o pitanjima, aktuelnim ne samo za Srbiju već i za čitav svet.
Vladimir Putin izrazio je priznanje srbskom rukovodstvu za poziv da poseti Srbiju i učestvuje u manifestacijama posvećenim 70. godišnjici oslobođenja Beograda od fašističkih okupatora.
Pre svega, predsenik Rusije zahvalio je Srbima za brižljiv odnos prema sećanju na sovjetske vojnike koji su se zajedno sa borcima Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije borili protiv fašističkih okupatora. Vladimir Putin je podsetio da je u vreme Drugog svetskog rata na teritoriji bivše Jugoslavije poginulo, ranjeno ili nestalo više od 31 hiljada vojnika i oficira Crvene Armije. Putin je takođe napomenuo koliko je važno da ljudi u raznim zemljama shvataju do kakvih strašnih posledica mogu da dovedu pokušaji da se po svaku cenu dostignu sumnjivi geopolitički ciljevi, zato je neophodno učiniti sve kako se ne bi dopustile slične tragedije u budućnosti.
Srbija je uvek bila i ostaće jedan od ključnih partnera Rusije na jugoistoku Evrope. Predsednik Rusije je podsetio da su 2013. godine predsednik Srbije Tomislav Nikolić i on potpisali međudržavnu Deklaraciju o strateškom partnerstvu, koja je potvrdila opšte raspoloženje za razvoj svestrane saradnje u svim ključnim oblastima i naveo nekoliko primera uspešne saradnje. To je pre svega kompanija Naftna industrija Srbije, koja se od gubitaškog preduzeća pretvorila u glavnog donatora srbskog državnog budžeta, a takođe i radovi na rekonstrukciji i modernizaciji železničke infrastrukture Srbije uz učešće OAO Ruske železnice.
Ruski predsednik je govorio i o humanitarnoj komponenti bilateralne saradnje. Stručnjaci Rusko-srbskog humanitarnog centra u Nišu poslednjih godina više puta su učestvovali u likvidaciji posledica vanrednih situacija na Balkanu. U maju tekuće godine, za vreme velikih poplava ruski spasioci su pomogli da se evakuišu stanovnici iz potopljenih regiona. Nekoliko letova aviona Ministarstva za vanredne situacije Rusije u Srbiju prebacilo je više od 140 tona humanitarnog tereta.
Odgovarajući na pitanje o mogućim smanjenjima isporuka ruskog gasa u Evropu zbog zaduženosti Ukrajine i o perspektivama projekta Južni tok, predsednik Putin je podvukao da Rusija u potpunosti ispunjava svoje obaveze za isporuke gasa evropskim potrošačima i da je raspoložena za dalje produbljivanje saradnje sa EU u sferi energetike.
Poslednjih meseci Gasprom ubrzanim tempom uvećava rezerve gasa u evropskim podzemnim skladištima, saopštio je on. Ove mere treba da spreče prekide u tranzitu, osiguraju komfornije uslove za prevladavanje vrhunca potrošnje u zimskom periodu.
Nesumnjivo, mi uzimamo u obzir rizike vezane za krizne pojave u Ukrajini, izjavio je ruski predsednik. Isporuke u tu zemlju u junu ove godine su morale da budu prekinute, pošto su kijevske vlasti odbile da plate za već isporučeni gas. Krajem leta i početkom jeseni ove godine obavljena je serija intenzivnih konsultacija u trostranom formatu Rusija-EU-Ukrajina, u toku kojih su razmatrana uzajamno prihvatljiva razrešenja po pitanju regulisanja ukrajinskog duga za gas i stabilnog tranzita gasa u Evropu. Moskva je spremna za nastavak konstruktivnih pregovora o ovim temama.
Vladimir Putin je odgovorio na pitanja o ekonomskim sankcijama EU i SAD protiv Rusije. Pitanje o njihovom konačnom cilju i roku trajanja ispravnije bi bilo postaviti liderima SAD i EU, smatra Vladimir Putin. Uopšte nije Rusija doprinela državnom prevratu u Ukrajini, koji je doveo do aktuelne ozbiljne unutarpolitičke krize i građanskog raskola.
Putin smatra, da ruski partneri treba jasno da shvate da pokušaji pritiska na Moskvu putem jednostranih, nelegitimnih ograničavajućih koraka ne približavaju regulisanje situacije, već samo otežavaju dijalog. O kakvoj težnji ka deeskalaciji situacije u Ukrajini može biti reči ako se odluke o novim paketima sankcija donose praktično istovremeno sa postizanjem dogovora o napretku mirovnog procesa? Ako je glavna težnja da se izoluje naša zemlja — to je potpuno apsurdan, iluzoran cilj. Jasno je da on ne može da se realizuje, mada, naravno, ekonomskom zdravlju Evrope, pa i čitavog sveta, može da bude naneta velika šteta.
Što se tiče dužine trajanja ograničavajućih mera, to takođe zavisi od SAD i EU. Sa svoje strane odmereno ćemo prilaziti oceni rizika i posledica primene sankcija i reagovati na njih polazeći od nacionalnih interesa, izjavio je predsednik Putin u intervjuu srbskom listu Politika.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »















