Koptski patrijarh: počinjemo od nule
Položaj egipatskih hrišćana-kopta, koji se pominju tokom poslednjih nekoliko godina isključivo u kontekstu proganjanja religioznih manjina, na Bliskom Istoku se primetno normalizovalo posle dolaska na vlast predsednika Abdel Fataha as-Sisija.
Potomci starih Egipćana, koji su na hiljade emigrirali zbog straha od represalija, počeli su da se postepeno vraćaju u otadžbinu, novi ustav im je dodelio garantovano dospevanje u parlament zemlje. Na pozadini pozitivnih promena poglavar Koptske pravoslavne crkve Aleksandrijski papa i patrijarh sveti Tavadros (Teodor) II, koji je faktički i lider koptskog naroda, posetiće Rusiju. O životu naroda, očuvanog umnogome samo zahvaljujući svojoj veri i religioznim tradicijama, kao i o težnjama samog prvojerarha, on je ispričao u ekskluzivnom intervjuu dopisniku RIA Novosti u Kairu Rafaelu Daminovu.
Istorija vašeg naroda tokom vekova imala je mnogo tragičnih strana. Sudeći po svemu, jedan od takvih teških perioda je nastao, kada ste vi već rukovodili Koptskom crkvom?
- Egipatski kopti vode svoju istoriju od svetog apostola Marka, koga su mučili i usmrtili u Aleksandriji 68. godine po Hristovom rođenju. Crkva je tokom čitave svoje istorije bila podvrgavana pritešnjavanjima, te su njene pristalice postajali mučenici sve do dan-danas. Koptsku crkvu zovemo Crkvom mučenika.
Egipatska revolucija je za kopte i druge hrišćane zemlje inače postala tragedija ili, obrnuto, na kraju krajeva vodila pozitivnim promenama?
- Revolucija u Egiptu, odnosno, masovni neredi, koji su izazvali ostavku višegodišnjeg predsednika zemlje Hosnija Mubaraka, počeli su u januaru 2011. godine, te su završeni bili u junu 2013. godine, kada se umešala vojska. Bio je uhapšen predsednik-islamista Muhamed Mursi. Između početka i kraja tih događaja zemlja je preživljavala nestabilni period, tokom kojeg je bilo mnogo teškoća. Došlo je do napada na katedralu u Kairu 17. aprila 2013. godine. 14. avgusta iste godine je bilo zapaljeno i srušeno istovremeno 100 crkava. Napadi su bili uglavnom u gradovima Gornjeg Egipta. Počev od junske revolucije odnosi između svih slojeva egipatskog društva počeli su da se poboljšavaju.
Postoji mišlenje da su kopti u svim prethodnim režimima bili ograničeni u svojim političkim pravima, da ih je bilo neproporcionalno malo u organima vlasti. Da li je ta tendencija sačuvana?
- Navešću primer. Kopti su danas na čelu ministarstva trgovine i industrije, ministarstva finansija, ministarstva za poslove stranaca. Imamo i druge položaje, mada čak ni to predstavništvo u organima vlasti nije proporcionalno broju kopta, koji žive u Egiptu.
Konflikti, koji se poslednjih godina dešavaju na Bliskom Iostoku, ono što danas vidimo u Iraku i Siriji, sve češće imaju karakter međureligioznog suprotstavljanja. Kako svet može da utiče na to, zaustavi ili spreči te konflikte?
- Čitavi svet i na Istoku, i na Zapadu mora da se ujedini protiv terorizma. Problem je u tome, što neke države koriste terorizam kao način pritiska na druge zemlje. Kada bi se svet ujedinio protiv te pojave ne samo na rečima, već i delom, ta bi suprotstavljanja prestala.
Kakav je cilj vaše posete Rusiji?
Ova je poseta pre svega mogućnost da izrazim svoje poštovanje i zahvalnost patrijarhu Kirilu i upoznam ga lično. I ja ću ga pozvati da poseti Egipat. Cenim ulogu Rusije u njenim odnosima sa Egiptom, kao i stav predsednika Putina i ruske države u podršci Egipta u periodu krize. Treće, želim da posetim Rusiju, jer ona ima dosta jarku hrišćansku istoriju. Njene crkve, duhovnost… Žarko želim da posetim Rusiju.
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Egipat
- pravoslavlje
- religija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















