Vekovni spor Rusije i Japana
Rusija, EU, SAD, Japan i Kanada imaju nameru da nastave rad na Međunarodnoj kosmičkoj stanici do 2020.godine. Države učesnice ovog zajedničkog projekta spremne su da sarađuju u svemiru, ali na Zemlji ne mogu naći zajednički jezik. Sada se dijalog svodi na sankcije. Ali, neki od njih imaju davnašnje nesuglasice. Tako na primer, Japan dugo pretenduje na ruske teritorije.
Spor Japana i Rusije traje zapravo već nekoliko vekova. Još u 18.veku, obe države, svaka sa svoje strane, počele su da osvajaju Kurile. Susreli su se na ostrvu Urup, gde je bila sagrađena ruska vojna baza. Iako su formalno sva ostrva pripadala Rusiji, na južnim delovima se mogao osetiti jak uticaj Japana. Bilo je neophodno nekako rešiti ovu situaciju i zato je bio potpisan prvi rusko-japanski ugovor. On se ticao trgovačkih odnosa, ali osim toga, on je označio granicu među ostrvima Iturup i Urup.
Kada je Rusija pretrpela poraz u rusko-japanskom ratu, bila je prinuđena da ustupi protivniku južni deo Sahalina. To je predviđao i Portsmutski mirovni dogovor. Sve prethodne ugovore su tada poništili. De fakto ostrva su se nalazila pod upravom Japana.
Situacija se promenila posle Drugog svetskog rata. Tada su rukovodioci Sovjetskog saveza, SAD i Velike Britanije potpisali ugovor, prema kojem bi Kurilska ostrva trebalo da budu predata SSSR. 1951.godine, Japan je potpisao mirovni ugovor sa 48 zemalja učesnica antišističke koalicije i odustali su od bilo kakvih pretenzija na Kurilska ostrva i Sahalin. Činilo se, evo, konačno kraja vekovnih sporova. Ali, sovjetska delegacija nije potpisala ovaj ugovor. Radilo se o tome, da je on bio zapravo separatni dogovor između vlada SAD i Japana, govori viši naučni saradnik Centra japanskih studija Instituta Dalekog istoka RAN Viktor Pavljatenko:
- SSSR nije želeo da potpiše jer su rukovodioci bili uvređeni time što nisu bili pozvani na pregovore. A kao drugo, SSSR je potpuno opravdano tražio da na konferenciji učestvuje Kina. Amerikanci su to odbili. I još je bilo problema u tekstu ugovora, jer nije bilo predviđeno potpuno likvidiranje vojnih baza, na kojima se i zasnivao japanski militarizam... I još dosta tačaka ugovora.
Osim toga, u tekstu ugovora se nije pominjalo, da Japan mora da odustane od svih zahteva i teritorijalnih pretenzija. Odnosno, prema odredbama dokumenta, ostrva su ispala „ničija“.
Osnovni problem je bio u tome, što spoljni igrači nisu ostali po strani. Pre svega to su SAD, koje su aktivno podgrevale sporove, govori član ekspertskog saveta Komiteta Državne dume za bezbednost i sprečavanje korupcije, profesor, doktor istorijskih nauka Aleksej Plotnikov:
- Japan je potpisao ugovor uz sledeću formulaciju: da se odriče svih prava i pretenzija na Kurile i Južni Sahalin. Uz pomoć Amerike bila je u javnost puštena verzija da se ovo ne odnosi na grupu Malih Kurilskih grebena. Ameriknci su izjavili da oni smatraju da ostrva pripadaju Japanu. Tako su zapravo stimulisali dalje teritorijalne pretenzije . I upravo time su podstakli pretenzije na ostrva Kunašir i Iturup.
Ali, povećavši svoje prtenzije, Japanci zapravo ništa nisu dobili. Sada ovaj spor teško da ima ikakav ishod ili rešenje. Ako je pre 50 godina još i moglo da se trguje oko toga čija će ostati ostrva, sada su ona već naseljena Rusima.
Marija Baljabina, Jekaterina Ivanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Japan
- Kurili
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















