Intervju predsednika Ruske Federacije V.V. Putina ruskoj novinskoj agenciji TASS
U subotu u australijskom Brizbejnu otvara se samit G20. Uoči svog odlaska u Australiju, Vladimir Putin je dao intervju ruskoj novinskoj agenciji TASS. Intervju se štampa u skraćenoj varijanti.
Putujete na novi samit dvadesetorice. Koliko je format dvadesetorice do danas tražen, aktuelan i koliko je logično što zemlje G20, težeći da sarađuju i razvijaju giobalnu ekonomiju, uvode sankcije protiv jednog od članova dvadesetorice?
- Mislim da je tražen. Zašto? Zato što je to ono mesto ili ona platforma gde može da se sastaje, da se razmatraju i bilateralni odnosi, i globalni problemi i makar da se izrađuje neko zajedničko razumevae, u čemu se sastoji problem i kako da se reši, da se pokaže put zajedničkog rada. To je najvažnije, zato što računati na to da će sve o čemu se tamo govori biti realizovano, potpuno je nerealno, imajući u vidu da i same odluke ne nose obavezujući karakter. Delimično se i ne realizuju. I one se ne realizuju onda i tamo gde to očigledno ne odgovara nečijim interesima, pre svega reč je o interesima globalnih faktora. Na primer, na jednom od sastanaka dvadesetorice bila je doneta odluka da se jača uloga ekonomija u razvoju u delatnosti MMF, da se izvrši preraspodela kvota. Kongres SAD je blokirao tu odluku i gotovo. I pregovarači, naši partneri, kažu: nama bi bilo drago, mi smo potpisali, mi smo doneli ovu odluku, ali Kongres je ne propušta. Eto vam sve odluke.
Ali ipak, sama činjenica da je ovakva odluka bila formulisana i da su svi učesnici međunarodnog života u okviru dvadesetorice našli da je to ispravno i pravedno, i da odgovara današnjim realijama, to već na određeni način utiče na međunarodno javno mnjenje i mozgove eksperata, i to mora da se uzima u obzir. I već činjenica da je Kongres SAD odbio da prihvati taj zakon, govori o tome da upravo SAD izlaze iz opšteg konteksta rešavanja problema koji stoje pred međunarodnom zajednicom. To samo niko ne pominje. Špekulišući na svom monopolu u svetskim medijima, ovu informaciju guše, nje više reklo bi se i nema.
Ali to uopšte ne znači da je to beskoristan format, već sam rekao zašto. Korist od njega postoji.
Možda da se ove odluke učine obavezujućim?
- To je nemoguće. Znate, takvih primera u međunarodnoj praksi nema. Osim rešavanja pitanja SB u sferi same međunarodne bezbednosti.
Sada povodom toga da neke zemlje dvadesetorice protiv Rusije od strane dvadesetorice uvode sankcije. Naravno, to protivreči samom principu delatnosti dvadesetorice i međunarodnom pravu, zato što sankcije mogu da budu uvedene u okviru UN i njegovog SB. Čak šta više, to čak protivreči principima STO, Generalnom sporazumu o tarifama u trgovini – takozvanom GATT. SAD su nekada formirale ovu organizaciju, sada same grubo krše ove principe. To je štetno, i naravno, nama nanosi određenu štetu, ali i za njih je štetno, zato što, u suštini, potkopava čitav sistem međunarodnih ekonomskih odnosa. Veoma se nadam, polazim od toga da će to konačno biti jasno i da će postati stvar prošlosti.
Računate li da pokrenete ovo pitanje na samitu ili će ono biti u pozadini: ako o tome počne da se govori, Vi ćete to reći?
- Ako se o tome bude govorilo, naravno, reći ću to, ali sam ne planiram da pokrećem ova pitanja na razmatranje – čini mi se da je to beskorisno. Svi i tako shvataju šta rade oni koji uvode ove sankcije. Zašto da skrećem na to pažnju, nešto da molim? To je beskorisno. Takve odluke se kod njih donose na blokovskom nivou, na nacionalnom nivou, donose se polazeći od shvatanja sopstvenih geopolitičkih intresa naših partnera. Smatram da je to greška čak sa tačke gledišta njihovih geopolitičkih interesa.
Svi treba da shvate da se međunarodna ekonomija i finansije nalaze danas u velikoj međusobnoj zavisnosti. U našem slučaju, recimo, partneri su ograničili pristup naših finansijskih institucija međunarodnim finansijskim tržištima. Na račun toga što mi privlačimo kapital sa međunarodnih finansijskih tržišta, naše finansijske ustanove finansiraju naše kompanije, koje kupuju gotovu produkciju u istim tim razvijenim ekonomijama i podržavaju tamo i radna mesta, i socijalnu sferu, i napredak ekonomije. Mi nećemo to da činimo – znači tamo će biti problema. To su dubinske stvari koje na prvi pogled možda ne leže na površini.
Zato treba zajedno rešavati sve ove zadatke koji se pojavljuju, teškoće (a ima ih mnogo). A ako krenemo drugim putem... Evo sada iste te SAD govore o formiranju dve asocijacije: jedna je Transatlanska, a druga Transtihookeanska. Ako to budu nekakve dve zatvorene grupe, konačno to neće dovesti do uklanjanja, već do jačanja disbalansa u međunarodnoj ekonomiji. I naravno, mi smo za to da ovih disbalansa ne bude u ekonomiji, da zajedno radimo. Ali ova pitanja mogu da se reše samo zajednički.
Jer još pre 20-30-50 godina situacija je bila drugačija. Zašto tako uvereno govorim da samo zajednički možemo da rešimo konflikt? Po paritetu kupovne moći opšti nacionalno bruto proizvod zemalja BRIKS je već veći od istog takvog pokazatelja zemalja sedmorke: ako BRIKS ima, po meni, 37,4 triliona dolara, zemlje sedmorke imaju 34,5. I evo sada da se uzme i kaže: Ne, mi ćemo separatno ovde raditi tako i tako, a vi tamo kako hoćete? Ništa osim daljeg disbalansa neće biti. Želimo da rešavamo – treba rešavati zajedno.
Vi ste pomenuli disbalans u međunarodnoj ekonomiji, o tome govori i MMF – i prognozira moguću pojavu novih mehura od sapunice. Ruska ekonomija je spremna na to da se suprotstavi novom talasu krize?
- Da, spremna je. Mi mislimo o svim scenarijima, između ostalog i o takvozvanom katastrofalnom smanjenju cena energenata, što je sasvim moguće, mi i to dopuštamo. I Ministarstvo ekonomije, i Ministarstvo finansija i Vlada u celini proračunavaju ekonomiju prema svakom od ovih scenarija.
Mi smo se vrlo brižljivo odnosili prema našim rezervama: i prema zlatnim i deviznim rezervama, i prema rezervama Vlade. One su prilično velike, i to nam dozvoljava da budemo sigurni da ćemo sasvim sigurno ispuniti sve preuzete na sebe socijalne obaveze i da ćemo zadržati sve budžetske procese u određenim okvirima i čitavu ekonomiju.
Jedan od predloga australijskog predsedavanja dvadesetorice je formiranje centra za investicije i infrastrukturu. Za Rusiju, koja je i tako infrastrukturne projekte učinila prioritetnim, to je plus? Ili se to nikako neće usaglašavati s anašim radom, uzimajući u obzir iste te sankcije?
- Ovde ništa ne treba usaglašavati, nema sa kim da se nešto dogovara. To jednostavno pokazuje da smo na pravilnom putu, da delujemo potpuno u mejnstrimu; da se međunarodna zajednica, ekonomska u datom slučaju, pridržava istih pogleda na delovanje vlada u onoj situaciji koja se sustiče u međunarodnoj ekonomiji, što jednostavno potvrđuje da smo u pravu. To je uvek prijatno i korisno.
Na samitu dvadesetorice planirate da sa nekim razgovarate posebno?
- Da, imamo planiran susret sa kancelarom Nemačke, mnogo raznih sastanaka.
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Michael Klimentiev/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »















