Početna stranica > Novosti

SAD kardinalno menjaju svoju strategiju u Avganistanu

SAD kardinalno menjaju svoju strategiju u Avganistanu
30.11.2014. god.


Počevši od sledeće godine snage SAD u Avganistanu neće sprovoditi akcije protiv „talibana“, jednostavno zato što su oni članovi „Talibana“. Ovu novu i prilično neočekivanu za sve koncepciju Vašingtona u avganistanskom problemu nedavno je na brifingu za novinare potvrdio zvanični predstavnik Bele kuće Džoš Ernest.

Bela kuća ovom svojom izjavom praktično legalizuje pokret „Taliban“, u svakom slučaju – za sebe, i samim tim najavljuje da kardinalno menja ne samo strategiju, već i samu koncepciju o uspostavljanju stabilnosti u Avganistanu. SAD praktično daju talibanima „zeleno svetlo“ za dolazak na vlast sa svojim viđenjem uređenja Avganistana, sa svojom filozofijom i shvatanjem islama i uređenja sveta uopšte. To su i bez toga akutni problemi kao što su prava žena i njihovo mesto u društvu ili pravo običnog muslimana da gleda odbojkašku utakmicu ne podvrgavajući se riziku da ga ubije taliban-samoubica.

Ima i drugih momenata u ovoj odluci. Tačnije, kako će se prema njoj odnositi susedi Avganistana na koje Kabul za vreme vladavine novog predsednika računa prilikom rešavanja svojih unutrašnjih i regionalnih problema.

Po mišljenju jednog od vodećih ruskih stručnjaka za probleme Centralne Azije Adžara Kurtova, odluka Bele kuće da odustane od sprovođenja borbenih operacija protiv talibana može samo da zabrine neposredne severne susede Avganistana:

- Po podacima specijalnih službi svih republika u Centralnoj Aziji, u njihovim zonama koje se graniče s Avganistanom, okupljaju se značajni odredi boraca koji mogu postaviti sebi za cilj upad na teritoriju Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana. I ako se setimo početka i sredine 90-ih godina i relativno nedavnih događaja u Andižanu iz 2005. godine, takvi scenariji više ne izgledaju kao nešto nerealno.

Po rečima stručnjaka, ima mnogobrojnih svedočanstava o tome da ovakvi planovi postoje. Sami teroristi su više puta izražavali nameru da uspostave islamski poredak na teritoriji bivših republika SSSR u Centralnoj Aziji i Kazahstanu. Zato, uveren je ekspert, odricanje Sjedinjenih Država od odluke da vojnim putem sprečavaju delatnost radikalnih islamističkih grupacija, uključujući talibane, neće naići na razumevanje kod rukovodstva ovih republika iz Centrale Azije.

Istina, postoji Pakistan za koji odluka Bele kuće da prestane da vrši pritisak na talibane može biti veliki poklon. Islambad u perspektivi može dobiti priliku za korišćenje dodatnih poluga pritiska na Kabul preko talibana. Međutim, po mišljenju specijaliste za Pakistan Petra Topičkanova, ovde ima svojih „ali“:

- Teško je reći da li je ovakva odluka Bele kuće poklon za Islambad ili nije. Ako dijalog između zvaničnog Kabula i avganistanskih talibana poprimi stabilan karakter, to očigledno neće biti poklon za Pakistan. U Islambadu ima mnogo ljudi koji su ubeđeni u to da talibani smatraju da nešto duguju Pakistanu, ali to je, kako pokazuje istorija, samo iluzija. Dovoljno je setiti se kako su se talibani 90-ih godina, kad su kontrolisali veliki deo Avganistana, osećali dovoljno snage i samostalnosti i prestali da vode računa o interesima Pakistana. Zato su nade koje je Islambad gajio kad su talibani u pitanju, u rešavanju pograničnih problema s Kabulom i „Durandovom linijom“ u celini, bile potpuno pokopane.

Ali, šta je Belu kuću navelo na ovakav korak? Navodno postoji tajna direktiva Baraka Obame o povećanju američkog kontignenta koji ostaje u Avganistanu 2015. godine i o njegovom učestvovanju u svim operacijama, koje će obavljati avganistanske snage. Ako je za verovati avganistanskim medijima, Ašraf Gani je ukinuo sva ograničenja za sprovođenje borbenih operacija od strane nacionalnih snaga bezbednosti uz direktnu podršku snaga SAD, NATO i ISAF. Zar bi se novi predsednik Avganistana koji je poslušan Sjedinjenim Državama, usudio na tako smeo korak ne dobivši unapred saglasnost Pentagona?

Sasvim je moguće da ovu odluku diktira postojanje resursa za obavljanje borbenih operacija kojima će Vašington raspolagati iduće godine. Situacija u vezi s Barakom Obamom ne samo da ne isključuje, već upravo pretpostavlja takav scenario.

Istina, teško da će nova koncepcija SAD o uvođenju reda u Avganistanu pritom postati ubedljivija. Sasvim je moguće da je ova koncepcija iznuđena mera. I ako je to tačno, talibani osetivši slabost SAD mogu ne samo da se okrenu od dijaloga sa zvaničnom vlašću, već i da pooštre svoje zahteve prema njoj.

Petar Gončanov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: AP/Dario Lopez-Mills/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...


U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...


Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...


Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA