Raketni izazov Irana
Ministar odbrane Irana general Husein Dehgan je izjavio da je njegova zemlja izbila na četvrto mesto na svetu po proizvodnji raketa. Kakvo je stanje i kakve su perspektive iranske proizvodnje raketa? Šta se krije iza ovih izjava?
U vojnoj politici Irana glavnu komponentu čini jačanje vojnog potencijala. I u ovom pitanju su Iranci postigli značajan uspeh. Prioritet su postali raketni programi koji danas imaju veći značaj u poređenju s drugim pravcima. Raketne jedinice i sve što je s njima povezano potčinjavaju se direktno vrhovnom glavnom komandantu, odnosno – vrhovnom lideru IRI.
Zahvaljujući tome rukovodstvo IRI je uspelo da stvori u zemlji vojno-naučnu infrastrukturu za proizvodnju raketa. Po otkrivenim podacima u Iranu radi sedam osnovnih centara za izradu i proizvodnju raketne tehnike i oko 20 pomoćnih eksperimentalno-konstruktorskih preduzeća.
Do danas su stvorene, proizvode se i nalaze se u borbenom dežurstvu taktičke i operativno-taktičke rakete različitih naziva i modifikacija s dometom od 80 do 750 km. Ove rakete se ne mogu koristiti kao nosači nuklearnog oružja, ali mogu da pogađaju morske ciljeve u zoni Persijskog i Omanskog zaliva.
Međutim, glavni pravac u iranskoj proizvodnji raketa danas predstavljaju naučno-istraživački i eksperimentalno-konstruktorski radovi iz programa „Šahab“. Po ovom programu Iran je napravio balističke rakete srednjeg dometa (BRSD) „Šahab-3“ koje mogu da pogode cilj na udaljenosti do 2000 km i da nose bojevu glavu tešku jednu tonu. Ovakve karakteristike omogućavaju nanošenje udara po teritoriji Izraela, kao i po američkim vojnim bazama koje se nalaze u Saudovskoj Arabiji, Iraku, Avganistanu i Kuvajtu.
Smatra se da su iranske rakete napravljene na bazi ruskih, kineskih i severnokorejskih tehnologija.
To je razumljivo, jer IRI nema ni naučno-istraživačku tradiciju, ni viševekovno iskustvo, što je jednostavno neophodno za stvaranje temelja visokih tehnologija. A upravo na osnovu njih se mogu napraviti izuzetno složeni oblici najnovijeg naoružanja i borbene tehnike, koji se mogu uporediti s ruskim, američkim ili zapadnoevropskim:
Politikolog Igor Korotčenko smatra: Iranska odbrambena industrija prilično dosledno realizuje nekoliko velikih ambicioznih vojnih programa vezanih za izradu i proizvodnju savremenih sistema naoružanja. Razume se, u poređenju sa zapadnim analozima iranski sistemi zaostaju po nizu taktičko-tehničkih karaktersitika i preciznosti.
Šta se onda krije iza izjave generala Dehgana o tome da je Iran zauzeo četvrto mesto na svetu u oblasti proizvodnje raketa posle SAD, Rusije i Kine? Najverovatnije, propagandni ciljevi. Za internu upotrebu – da se pokaže da zemlja, bez obzira na pokušaje neprijatelja, ide od pobede ka pobedi u najsloženijim oblastima visoke tehnologije, čak i u uslovima ekonomske blokade. Za spoljašnju – da se SAD i drugi učesnici u nuklearnim pregovorima podsete na to da Iran, posedujući raketne kapacitete koji se mogu uporediti s američkim, ruskim ili kineskim, ni pod kojim uslovima na ovim pregovorima neće (kao što bi Amerikanci želeli) razmatrati svoje raketne mogućnosti. «Ravnopravni smo,» - zvuči u rečima generala.
Naravno, to je preuveličavanje. Ali Amerikanci treba da priznaju da je potencijal proizvodnje raketa u Iranu visok. Trenutno su mogućnosti raketne vojske IRI ograničene običnim bojevim punjenjima. Međutim, da se u Iranu u bliskoj budućnosti dva programa – raketni i nuklearni, ne bi slila u jedan, potrebni su kompromisi u završnoj fazi pregovora o nuklearnom problemu IRI. General svojom izjavom aludira: SAD treba da budu spremnije na kompromise.
Vladimir Sažin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: 5-tv.ru/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















