Juan krenuo za rubljom
Kod 156, slovna oznaka CNY. U ponedeljak je stupila na snagu odluka Narodne banke Srbije o unošenju kineskog juana u spisak valuta kojima može da se trguje na deviznom tržištu zemlje. Od tog trenutka uz odgovarajuću licencu, banke i menjačnice u Srbiji mogu da kupuju i prodaju juane. Tako je juan, može se reći, krenuo putem ruske valute: da podsetimo da je na jesen 2011. godine isti status u Srbiji dobila ruska rublja.
Novinu srbskog finansijskog sistema Sputnjik Srbija je razmotrio sa Draganom Trailovićem, stručnjakom za azijski region, saradnikom beogradskog Instituta za političke studije.
Gospodine Trailoviću, čime je izazvana odluka Narodne banke Srbije? To je rezultat uspešnog samita Kine i evropskih zemalja u Beogradu – ili prosto priznanje sve važnije uloge Kine u međunarodnoj ekonomiji?
- Mislim da je ovo drugo tačnije. I Narodna banka Srbije navodi da je u pitanju sve veće jačanje i internacionalizacija juana. On će, možda, za neku godinu postati već treća internacionalna valuta u svetu. Drugo, sve veća spoljnotrgovinska saradnja Srbije i Kine iziskuje ovakav potez.
Koliko je realno očekivati da će juan u Srbiji jednom istisnuti evro i dolar?
- Mislim da je to maloverovatno u neko doglednije vreme, pošto mi znamo opredeljenje Srbije po pitanju evrointegracija.
Pojava rublje na valutnom tržištu Srbije, prema mišljenju stručnjaka, pomogla je biznisu, pa i običnim građanima Srbije, koji rade u Rusiji i prebacuju novac kući. Znači, može se očekivati uspon i u srbsko-kineskim ekonomskim odnosima?
- Ekonomija ne može da se posmatra odvojeno od politike i političkih procesa. Tako da, jednostavno, uvođenje neke valute u trgovinu valutama u nekoj zemlji ne znači neki veliki napredak u ekonomskoj saradnji ukoliko ne postoji politička volja da se ta saradnja ostvari.
U situaciji sa Rusijom ona sasvim sigurno postoji. A sa Kinom?
- Mislim da, trenutno, postoji politička volja, na nekom, da kažemo, malo više deklarativnom nivou. Ali postoji mogućnost da se ti odnosi sve više poboljšavaju - do one mere dok to na neki način “ne ugrozi” odnose Srbije i EU.
Zašto druge države balkanskog regiona koje nisu stupile u EU, ne preduzimaju slične korake na svojim deviznim tržištima?
- Oni nemaju toliko kvalitetne odnose sa Kinom i Rusijom, kao što ima Srbija. Pa, prosto iz tih razloga, da se ne bi zamerale EU. Znamo da je EU pokazala veliku rezervu po pitanju sve jačeg prisustva Kine na Balkanu, i u zemljama centralne i istočne Evrope.
Znači, Srbija ponovo koristi dobro poznatu strategiju dve stolice: sada kinesko-ruske i evropske?
- Jeste. Vi tako možete da posmatrate i održavanje Samita i uvođenje kineske valute. Srbija ima tradicionalno dobre, prijateljske odnose sa Rusijom, tako da to nije nešto novo, to je ono što EU vrlo dobro zna. Ono što je novo jeste ovakav odnos Srbije i Kine.
Timur Blohin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AP/Vincent Yu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















