Grčki izazov za EU
Građani Grčke 25. januara će učestvovati u vanrednim parlamentarnim izborima. Da li će proevropska vlada izdržati, ili će na vlast doći evroskeptici na čelu sa koalicijom levih radikala SIRIZA? Odgovor na ovo pitanje važan je ne samo za Grke, već i za čitavu Evropu.
Poslednja sociološka istraživanja predstavljaju sliku nepovoljnu za pristalice evropske integracije. Koalicija SIRIZA može da dobije 34-35% glasova. U tom slučaju vladajuća partija desnog centra Nova demokratija aktualnog premijera Antonisa Samarisa neće sakupiti čak ni 30% glasova. Nekada svemoguća partija levog centra PASOK može da dobije podršku 5-6% birača, zaostavši po nekim ocenama čak iza radikalno-nacionalističke Zlatne zore (6%).
Stav lidera koalicije SIRIZA Aleksisa Ciprasa veoma je jesnostavan i zato je jasan velikom delu grčkog društva, umornog od socijalno-ekonomske krize i zahteva međunarodnih kreditora. Cipras obećava da će odustati od mera stroge budžetske štednje i održati nove pregovore sa predstavnicima Evropske komisije, Evropske centralne banke i MMF. Ako rezultati koji odgovaraju Grcima ne budu dostignuti, lider koalicije SIRIZA zapretio je da neće platiti račune i da će vratiti nacionalnu valutu, drahmu.
Šta da se kaže, opasnost je ozbiljna ne samo za samu Grčku, već i za čitavu zonu evra, koju u tom slučaju očekuju novi finansijski potresi i moguć efekat domina, uz učešće drugih "problematičnih" država. To može da dovede pod udarac finansijsko blagostanje čitave EU i da pruži povod evropljanima da postave svojim liderima neprijatna pitanja. Između ostalog i ovakvo: Zašto Brisel preuzima na sebe obaveze da pomaže kijevskim vlastima, ako nije u stanju da reši probleme u svojim sopstvenim redovima? A samo Nemačka teško da želi da vuče na sebi i Grke i Ukrajince.
Što se tiče same Grčke, ovde može da se govori o opasnosti ne samo od ekonomskih, već i političkih potresa, uzimajući u obzir stepen radikalizacije stanovništva. Slični potresi koji su izazvali u zemlji diktaturu "crnih pukovnika" već su se dešavali u Grčkoj karajem 60-ih godina. I mada je sada situacija u Grčkoj i u Evropi drugačija, takav scenario teorijski je moguć, istakao je u razgovoru za Radio Sputnjik ekspert Evropskog instituta RAN Vladislav Belov.
- Naravno, teško je zamisliti ovakav razvoj događaja, pošto tada i sada ipak su u pitanju dve različite Evrope. Grčka je trenutno integrisana u strukturu NATO-a, član je političkog i ekonomskog saveza EU, učesnik Mastrihtskog sporazuma. Mada, teorijski ovakva varijanta nije isključena. Šta više, u slučaju realizacije sličnog scenarija sve može da bude izvedeno uz ustavnu podršku – između ostalog, ukoliko u zemlji izbiju neredi.
Ipak grčki izazov za EU neće prestati da bude aktualan i ukoliko Nova demokratija i njeni koalicioni partneri ipak sačuvaju vladajuće pozicije. Državni dug Grčke danas iznosi 177,7% bruto društvenog proizvoda, i ovaj problem u svakom slučaju treba rešavati.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: AP/Giannis Papanikos/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















