Za Srbiju i Jugoslaviju, Rusija je dva puta bila oslobodilac
Problem revidiranja istorije u mnogim evropskim zemljama postao je posebno aktualan u godini 70-godišnjice završetka dva rata: Drugog svetskog i Velikog Otadžbinskog. Tim pre povodom poslednjih događaja u Ukrajini. Do državnog udara u Kijevu, Dan Pobede u Velikom Otadžbinskom ratu bio je u zemlji zvanični praznik, a sovjetski vojnici su smatrani oslobodiocima.
Svrgavanje Janukoviča sa vlasti okrenulo je plus na minus: sada se sovjetski vojnici smatraju okupatorima. Da li je to jedna od motivacija inspiratora i pristalica Majdana? Na ovo pitanje odgovara poslanik Državne Dume RF Pavel Dorohin.
- U ideološkom pogledu revidiranje je i uzrok i posledica istovremeno. Uzrok zato što su SAD bile primorana da primenjuju plan „B“ pošto je Rusija postala nezavisna i nije bila podložna kontroli. Posle neuspeha u Siriji, SAD su rešile da udare po najbolnijem mestu za Rusiju, po Ukrajini. Posledica se sastoji u tome što se ta mržnja gomilala na Zapadu i ranije. Jednostavno ona je sada prerasla u aktivnu fazu.
U čemu se po Vama krije takav indiferentan odnos prema ulozi Sovjetskog Saveza u Velikom Otadžbinskom ratu i kako može da se reši taj problem?
- Rezultati Drugog svetskog i Velikog Otadžbinskog rata mogu da se tumače na razne načine. Jedan general Vermahta piše da je Nemačka izgubila ne zato što je Sovjetski Savez bio vrlo snažan. Sve neuspehe pripisivao je ili ruskom mrazu ili pogrešnim odlukama Hitlera. Zašto je sada takav odnos prema ruskim i sovjetskim vojnicima koji su dobili rat? Još je jugoslovenski istoričar Mavro Orbini iz Dalmacije u svojoj knjizi Kraljevstvo Slovena pisao da su Sloveni umeli da zahvaljujući snažnim vojnicima postižu pobede, ali nisu umeli sebe da propagiraju, savremenim jezikom rečeno, da se reklamiraju. Zato sada kao svoj osnovni zadatak vidimo popularizaciju svoje istorije. Imamo za to sve mogućnosti, time se i bavimo. Između ostalog, u Rusiji postoji državni program za izdavanje knjiga i udžbenika na temu naše istorije.
Jednom reči, ne u svim slovenskim zemljama može da se vidi tako zanemarujući odnos prema sovjetskim vojnicima. Kao predsedniku komiteta za odbranu generala Mladića, Pavlu Dorohinu je bliska tema Srbije. Poslanik se setio svog poslednjeg puta na Balkan prošle jeseni.
- Bili smo na proslavi 70-godišnjice oslobođenja Beograda. I moram da kažem da se svi sećaju da su upravo sovjetski tenkovi oslobađali glavni grad Jugoslavije. Sećam se kako je na kraju svečanosti u Sava-Centru na sceni prvo podignuta zastava SSSR, a tek onda zastava savremene Rusije. To govori koliko je za njih važno što je upravo Crvena Armija oslobađala Jugoslaviju 1944. godine. Tačno je kao što pamte da se carska Rusija u Prvom svetskom ratu založila za Srbiju, plativši za to visoku cenu. Drugim rečima, ma kakva da je Rusija danas, carska ili Sovjetska, za Srbiju i Jugoslaviju ona je dva puta bila oslobodilac. Želeli bismo da to pamti čitava Evropa pre nego što revidira istoriju.
Grigorij Sokolov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »















