Naša deca ne znaju da pišu ćirilicu
Položaj srbskog jezika zaista je jadan. Čitao sam radove na prijemnom ispitu na Filološkom fakultetu, koji moraju da se pišu ćirilicom. Naša deca su gotovo nepismena, ona ne umeju da pišu ćirilicom! Da li je to normalno u jednoj zemlji u kojoj u Ustavu piše da je to službeno pismo ove države i naroda koji u njoj čini većinsko stanovništvo?
Ovim primerom profesor Radivoje Mikić oslikao je zabrinjavajuće stanje i "tamnu stranu" položaja srpske jezičke politike i kulture, prilikom jučerašnjeg predstavljanja zbornika "Identitet srbskog jezika i kulture", u prostorijama SKZ. Radovi sa istoimene naučne konferencije, koju je prošle godine organizovao Odbor za srbski jezik SKZ, objavljeni su u časopisu "Uzdanica", čiji je glavni urednik profesor Tiodor Rosić.
- Kod nas se pitanje identiteta, nacionalnog jezika i kulture uvek nalazi i u sferi političke manipulacije. Ako smo od Drugog svetskog rata i ranije neprekidno bili žrtve jugoslovenstva, danas su se toj pošasti pridodale još dve: globalizacija i evropeizacija. Uvek smo morali nečega da se odričemo i da nešto žrtvujemo i izostavljamo - rekao je Mikić.
Političari, po njegovim rečima, arbitriraju u pitanjima koja nisu politička, već su eminentno stručna:
- Primer je kako preko jednog sasvim specifičnog imenovanja jezika muslimana u Bosni i Hercegovini zapravo hoće da se otvori prostor da ime tog jezika bude u jednom trenutku nametnuto i Srbima, zato ne bošnjački nego bosanski, i kako naša politička sfera postepeno pristaje na te sitne manipulacije koje imaju dalekosežan cilj. Mi nemamo kulturnu ili jezičku politiku, odnosno, imamo je ali ona po sadržaju i po ciljevima nije srbska. Pogledajte položaj Matice srpske i SKZ. Svedoci smo da naše najznačajnije ustanove kao da deluju u neprijateljskoj sredini.
VEĆIH problema, po Kovačevićevom mišljenju, nema trenutno od jezika i pisma: - Najbolji pokazatelj je ideja "Politike" i "Večernjih novosti" da se ukine PDV za štampanje novina na ćirilici. Izazvala je lavinu protesta kao da se nalazimo u Južnoafričkoj Republici a ne u Srbiji!
Da se stanje srbskog nacionalnog identiteta i srbskih filoloških prilika ne poboljšava, nego je svakoga dana sve gore, upozorio je i profesor Miloš Kovačević, predsednik Odbora:
- Srbska politika ne može niti sme delovati mimo srpske filološke nauke, kako je to do sada bio slučaj, a što se posebno ogleda u neutemeljenom prihvatanju manjinskih jezika, kao na primer bosanskog. Ministarstva kulture i prosvete su bez obzira na sve naše zaključke, odlučila da se obučavaju prevodioci za bosanski jezik. To je neverovatno. Ko može od političara da dokaže da su bosanski, crnogorski, hrvatski različiti od srbskog jezika? Da li smo mi jedina zemlja na svetu u kojoj političari ne drže do reči nauke. Jedan od zaključaka Odbora je i da srbski jezik i književnost moraju u obrazovnom sistemu dobiti "natpredmetni status" kakav maternji jezik i književnost imaju u pojedinim evropskim zemljama.
JEZIČKA POLICIJA
SRBIJA ne bi upala u ekonomsku krizu ili bi se lako iz nje izvukla, ukoliko bismo imali jezičku policiju koja bi određivala kazne za jezičke propuste. Broj tih grešaka je veliki u svim sferama života. Briga o nacionalnom jeziku i njegovom pismu je ozbiljan državni i društveni zadatak - rekao je profesor Veljko Brborić i stanje ilustrovao primerom: - Pre nekoliko dana tražili smo 300.000 dinara od Ministarstva kulture za Svetski kongres slavista 2018, koji je Srbija dobila. Odbili su nas.
B.Đorđević
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















