Savet bezbednosti glasa o sporazumu sa Iranom
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija glasa danas o istorijskom nuklearnom sporazumu Irana i šest velikih sila. Očekuje se da će dokument biti usvojen bez većih problema, s obzirom na to da su zemlje potpisnice ujedno i ključne članice Saveta bezbednosti.
Usvajanjem sporazuma će, uprkos višegodišnjoj kuknjavi izraelskih zvaničnika, biti trajno otklonjena opasnost da Iran u nekom trenutku proizvede nuklearno oružje, a ostalo je još da dokument — tokom naredna dva meseca — verifikuje i Kongres SAD.
Iako će sporazum o nuklearnom programu sa Iranom konačno omogućiti da budu ukinute dugogodišnje sankcije Teheranu, koje su ozbiljno oslabile privredu te zemlje, ipak će na snazi tokom narednih pet godina ostati embargo UN za prodaju i izvoz konvencionalnog oružja, a zabrana trgovine balističkim raketama važi još osam godina.
Izraleske vlasti, u međuvremenu, žestoko lobiraju protiv sporazuma, pre svega u Sjedinjenim Državama, gde je članovima Kongresa tekst sporazuma poslat na razmatranje, i o njemu će biti odlučeno u roku od 60 dana.
Ekspert za kontrolu naoružanja i bivši zvaničnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Tarik Rauf kaže za Sputnjik da je bilo jasno da neće baš svi na svetu biti presrećni zbog potpisivanja sporazuma, ali da čak i da Kongres odbije dokument, postoje rezervni mehanizmi za njegovo usvajanje:
„Mislim da će sporazum opstati čak i u slučaju da članovi Kongresa glasaju protiv. Obama je obećao da će staviti predsednički veto, u kom slučaju bi u Senatu morala da se sakupi dvotrećinska većina za njegovo obaranje, što je malo verovatno. Mislim da Obama i državni sekretar Keri mogu mirno da spavaju, i ne treba da brinu oko toga da li će doći do implemenatcije sporazuma“, kaže on.
Uprkos striktnoj međunarodnoj kontroli i činjenici da je Iran ipak napravio dosta neplaniranih ustupaka, da li je sporazum u suštini uspeh i za Teheran? Tarik Rauf smatra da jeste.
„Možda su Iranci napravili više ustupaka nego što bi voleli, posebno u delu teksta koji se tiče programa obogaćivanja uranijuma, ali zauzvrat su dobili dodatno popuštanje sankcija. Ostaje im opcija da nastave da obogaćuju uranijum u manjoj meri uz međunarodnu kontrolu, a nakon nekoliko godina moći će i da ga komercijalno eksploatišu — strogo u mirnodopske svrhe“, kaže Rauf.
Ali, šta sta sa odnosima Izraela i Amerike? Oduvek se znalo da oni biti donekle narušeni — izraelski premijer je čak pretio i da će se ubiti ako sporazum bude potpisan što, nažalost mnogih, do sad još uvek nije uradio.
Tarik Rauf smatra da je Vašington i u tom slučaju bio dalekovid.
„Američko Ministarstvo odbrane ponudilo je Izraelcima takozvani ’paket za odbranu‘ kojim bi trebalo da se ublaži bol Izraela nakon potpisivanja međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom. Premijer Netanijahu je već deklarativno odbio taj paket, ali je izraelsko Ministarstvo odbrane saopštilo da bi ga rado prihvatilo — tako da bih ja sporazum u celini ocenio kao jedan zapanjujući, istorijski uspeh.“
Najveći izazovi koji očekuju međunarodne eksperte, kaže Rauf, vezani su za pristup vojnim objektima u Iranu bez ograničenja.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »















