Samit Rusije i NATO-a: Nema povratka na normalne odnose
Za sada nema pozitivnih planova Rusije i NATO-a, a novi susret Saveta moguć je uz stvarnu zainteresovanost dve strane, rekao je stalni predstavnik Rusije u NATO-u Aleksandar Gruško. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da su predstavnici Rusije i NATO-a razgovarali iskreno i ozbiljno, ali da se neće vraćati na prethodno stanje u odnosima.
Gruško je dodao da je međusobno poverenje Rusije i Alijanse nemoguće bez smanjenja vojne aktivnosti NATO-a u blizini granica Rusije.
„Rusija ne oseća neprijatnost zbog odsustva stalnog dijaloga sa NATO-om zbog postojanja stalnih kontakata sa njenim državama-članicama“, izjavio je Gruško nakon zasedanja Saveta Rusija—NATO u Briselu.
Prema njegovim rečima, SAD su vršile pritisak na Rusiju usmerivši razarač „Donald Kuk“ ka rejonu Kaljiningrada i Rusija će preduzeti sve mere predostrožnosti za sprečavanje pokušaja upotrebe vojne sile.
„Pitanje je kakav je bio zadatak „Donalda Kuka“, koji se nalazio pored Kaljiningrada? Zamislite razarač opremljen krstarećim raketama dometa dve i po hiljade kilometara, koje mogu da nose nuklearne bojeve glave negde u Njujorškom ili Meksičkom zalivu?! To se ne odnosi na vojnu akciju, to je pokušaj da se izvrši pritisak na Rusiju. Mislim da ozbiljni ljudi shvataju da ćemo preduzeti sve neophodne mere predostrožnosti koje bi trebalo da nadoknade pokušaje upotrebe vojne sile“, izjavio je Gruško novinarima komentarišući incident u Baltičkom moru.
Diskusija Ruske Federacije i Alijanse na zasedanju Saveta RF—NATO je, prema rečima Stoltenberga, bila iskrena i ozbiljna, uprkos dubokim neslaganjima.
„Razgovarali smo iskreno i ozbiljno. Saveznici NATO-a i Rusije imaju prilično različite stavove, ali smo saslušali jedni druge“, izjavio je Stoltenberg novinarima nakon susreta.
Sastanak Saveta RF—NATO prvi je nakon rešenja pakta da zamrzne svaku saradnju sa Moskvom iz protesta zbog otcepljenja Krima od Ukrajine pre dve godine.
„Postoje ozbiljna neslaganja vezana za krizu u Ukrajini, iako su se obe strane složile o važnosti Minskog mirovnog dogovora“, dodao je Stoltenberg.
Stoltenberg je dodao je bitno da ostane otvorena komunikacija za politički i vojni dijalog, jer je to važno za „smanjenje rizika“.
„Svi se slažemo da je u našim interesima da ostavimo otvorene kanale za politički dijalog. To je važno i korisno, posebno u vremenu tenzija koje trenutno doživljavamo“, naglasio je Stoltenberg.
„Ali to ne znači da ćemo se vratiti na prethodno stanje u odnosima.“
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















