Zašto srbska "mučenica" muči izvoznike
Šta stoji na putu srpske rakije da postane regionalni i globalni brend i kako će na njenu proizvodnju uticati povećanje akciza na nivo uvoznih alkoholnih pića, koje se najavljuje do nove godine, a na šta nas obavezuju evropska pravila.
Zakon je jasan: rakijom sme da se nazove samo piće dobijeno fermentacijom 100 odsto voća. To je velika prednost u odnosu na zemlje koje nacionalna pića prave od pirinča ili kukuruza. Ali da bi zauzeli više mesta na inostranim rafovima, proizvođači kažu da je potrebna državna strategija i pomoć, pre svega pri izvozu.
"Prilikom izvoza u Kinu, priprema dokumentacije, prevod, uključujući i prevod etikete i usklađivanje sa njihovom laboratorijom, trajalo je od devet meseci do godinu dana. Nama nije do kraja jasno šta država planira sa ovim pićem i da li ima ozbiljne planove", ukazuje Dimitrije Stevanović iz "Rakija bara".
U zemlji u kojoj se voće relativno lako i jeftino uzgaja, voćnu rakiju proizvodi svega 400 registrovanih destilerija, a tek tridesetak njih uspe i da je izvozi. Oko šezdeset odsto alkoholnih pića u Srbiji se proda u ilegalnim tokovima. Inače, dve trećine proizvođačke cene rakije jesu takse.
"S te strane država bi trebalo da nađe neki mehanizam i da zaštiti domaće proizvođače i proizvodnju rakije kao nacionalni proizvod, i time i olakša ambijent za rad. Bez uvođenja standardizacije i jasnog definisanja kvaliteta proizvoda, mi nikada nećemo moći ni da budemo konkurentni", napominje Ivan Urošević iz Grupacije proizvođača rakije u Privrednoj komori Srbije.
Ohrabruje podatak da se sve više piju visokokvalitetne voćne rakije i to uglavnom umesto viskija, kažu poznavaoci domaćeg tržišta. Ali da bi šljivovica postala prepoznatljivo piće iz Srbije i uz druge voćne rakije osvojila svetsko tržište, neophodno je sistemsko delovanje države.
"Ništa se decenijama ne radi na zaštiti geografskog porekla u međunarodnim okvirima, odnosno zaštiti tehnologije. Lako je zaštititi žig, brendove, ali tehnologiju kao što su Francuzi zaštitili konjak, Meksikanci tekilu – mi nemamo", ukazuje Ninoslav Nikičević sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
I oni koji je proizvode, ali i oni koji je piju saglasni su: rakija ima potencijal da postane globalni brend. Ipak, stručnjaci kažu, pre toga je neophodno uvesti strože kontrole i pre svega sprečiti da se rakijom nazivaju proizvodi od rafinisanog alkohola sa dodatkom veštačkih voćnih aroma.
RTS
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »















