Kurska magnetna anomalija: „Bermudski trougao“ na zapadu Rusije
Na teritoriji najvećeg rudnika gvožđa na svetu možete se izgubiti čak i sa kompasom.
Naziv Kurske magnetne anomalije vezan je za neobično ponašanje magnetne igle kompasa blizu Kurska (530 km jugozapadno od Moskve). Instrumenti koji rade na principu magneta ovde „brkaju“ jug sa istokom i sever sa zapadom. To se dešava zbog sloja govozdene rude za koji se smatra da je najveći na svetu. Tu ima 30 milijardi tona rude, što je skoro 4% svih ispitanih svetskih rezervi.
Prvi put su na taj anomalni magnetizam zemlje na tom mestu obratili pažnju ruski geografi još tokom 1770-ih, ali je prva bušotina za vađenje gvozdene rude napravljena tek 1923. godine.
Ilustracija: Igor GeneralovRudarski basen zahvata teritorije Kurske, Belgorodske i Orlovske oblasti na jugozapadu Rusije i zauzima površinu od 160.000 kilometara kvadratnih. To je teritorija veća od zemalja poput Grčke, Severne Koreje, Bugarske ili Kube.
Danas na teritoriji magnetne anomalije rade tri rudarsko-prerađivačka kombinata, a jedan od njih je Stojlenski kombinat koji pripada ruskom gigantu NLMK.
Press PhotoGlavni proizvod kombinata je aglomerisani i neaglomerisani koncentrat gvozdene rude, kao i grumenje istinjenog koncentrata rude od koga se kasnije dobija čelik. Kop u Stojlenskom kombinatu je dubok 375 metara.
Ilustracija: Igor GeneralovRadovi sa eksplozivom se obavljaju periodično, otprilike 18 puta godišnje. Kao eksplozivno sredstvo se koristi specijalni gel sa detonatorima. Ukupna masa upotrebljenog eksploziva dostiže 1.000 tona.
Press PhotoGeolozi prethodno odrede mesta gde će postaviti eksploziv i tu prave bušotine široke 250 mm i duboke 16-17 metara. Bušotine su raspoređene u vidu šahovskih polja i udaljene su 3-4 metra jedna od druge.
Ilustracija: Igor GeneralovRuda se iz kopa doprema u kombinat trakama i specijalnim vagonima sa automatskim kipanjem. Stojlenski kombinat proizvodi i tucanik koji se uglavnom koristi u izgradnji puteva. Zajedno sa gvožđem se vade zemlja, glina, ilovača, pesak i kreda. Sve se to koristi u građevinskim radovima i proizvodnji građevinskog materijala.
Ilustracija: Igor GeneralovOvako izgleda unutrašnjost fabrike za preradu gvozdene rude. U pozadini su postrojenja u kojima se ruda drobi na sitnije komade pogodne za proces prerade.
Ilustracija: Igor GeneralovOdeljenje za magnetnu separaciju. Ovde se iz rude izvlači koncentrat gvožđa.
Ilustracija: Igor GeneralovOvi vakuumski filteri služe za odvajanje gvožđa od koncentrata gvozdene rude.
Press PhotoOvako izgleda komad rude iz koga se u fabrici za preradu dobija koncentrat gvozdene rude.
Autor: Kira Kalinjina, Anastasija Karagodina
- Izvor
- Ilustracija: Igor Generalov / Ruska reč/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















