Početna stranica > Novosti
Iz odgovora SAD-a o bezbednosnim garancijama već je jasno da je američka strana ignorisala fundamentalne ruske zabrinutosti, rekao je Vladimir Putin.
Na konferenciji za novinare posle razgovora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ruski predsednik je rekao da Moskva pažljivo analizira odgovore dobijene 26. januara od SAD i NATO-a na predloge bezbednosnih garancija.
"Ali već je jasno, obavestio sam premijera o tome, da su fundamentalne ruske zabrinutosti ignorisane. Nismo videli adekvatno razmatranje naša tri ključna zahteva", rekao je Putin.
Među glavnim tačkama, predsednik Rusije je naveo sprečavanje širenja NATO-a, odustajanje od razmeštanja sistema udarnog naoružanja u blizini ruskih granica, kao i vraćanje vojne infrastrukture NATO-a u Evropi u stanje iz 1997. godine.
Putin je podsetio da je posle raspada SSSR-a Severnoatlantska alijansa obećala da neće širiti infrastrukturu na istok, ali da sada NATO uključuje baltičke zemlje, Poljsku i Rumuniju.
"Jedno su govorili, drugo radili. Kako ljudi kažu, samo su prevarili", dodao je predsednik.
Istovremeno, on je skrenuo pažnju da politika „otvorenih vrata” nigde nije upisana u dokumente NATO-a.
„Kažu - politika 'otvorenih vrata'. Otkud takva ideja? Politika 'otvorenih vrata' NATO-a... Gde je upisana? Nigde. U članu 10 sporazuma iz 1949. godine o formiranju NATO-a, ako me sećanje dobro služi, piše da Alijansa u dogovoru sa svim učesnicima i članicama NATO-a može da prima druge evropske zemlje u tu organizaciju. Može, ali nije dužna“, rekao je predsednik.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Putin: Treba li da ratujemo protiv NATO-a? Da li je neko uopšte razmislio o tome? Izgleda da ne.
01.02.2022. god.
Iz odgovora SAD-a o bezbednosnim garancijama već je jasno da je američka strana ignorisala fundamentalne ruske zabrinutosti, rekao je Vladimir Putin.
Na konferenciji za novinare posle razgovora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ruski predsednik je rekao da Moskva pažljivo analizira odgovore dobijene 26. januara od SAD i NATO-a na predloge bezbednosnih garancija.
"Ali već je jasno, obavestio sam premijera o tome, da su fundamentalne ruske zabrinutosti ignorisane. Nismo videli adekvatno razmatranje naša tri ključna zahteva", rekao je Putin.
Među glavnim tačkama, predsednik Rusije je naveo sprečavanje širenja NATO-a, odustajanje od razmeštanja sistema udarnog naoružanja u blizini ruskih granica, kao i vraćanje vojne infrastrukture NATO-a u Evropi u stanje iz 1997. godine.
Putin je podsetio da je posle raspada SSSR-a Severnoatlantska alijansa obećala da neće širiti infrastrukturu na istok, ali da sada NATO uključuje baltičke zemlje, Poljsku i Rumuniju.
"Jedno su govorili, drugo radili. Kako ljudi kažu, samo su prevarili", dodao je predsednik.
Istovremeno, on je skrenuo pažnju da politika „otvorenih vrata” nigde nije upisana u dokumente NATO-a.
„Kažu - politika 'otvorenih vrata'. Otkud takva ideja? Politika 'otvorenih vrata' NATO-a... Gde je upisana? Nigde. U članu 10 sporazuma iz 1949. godine o formiranju NATO-a, ako me sećanje dobro služi, piše da Alijansa u dogovoru sa svim učesnicima i članicama NATO-a može da prima druge evropske zemlje u tu organizaciju. Može, ali nije dužna“, rekao je predsednik.
Predsednik je govorio i o pretnjama koje nosi ulazak Ukrajine u alijansu.
"U doktrinarnim dokumentima same Ukrajine piše da će oni vratiti Krim, uključujući i vojnim sredstvima. Ne ono što kažu u javnosti, ali to piše u dokumentima. Zamislite da je Ukrajina članica NATO-a, puna oružja, da postoje savremeni udarni sistemi na isti način kao u Poljskoj i Rumuniji - ko će to zaustaviti? I on počinje da operiše na Krimu, sad o Donbasu i ne govorim“, rekao je Putin.
Predsednik je pozvao da se razmisli do čega bi takav scenario mogao da dovede.
"Treba li da ratujemo protiv NATO bloka? Da li je neko uopšte razmislio o tome? Izgleda da ne", rekao je predsednik.
Putin je istakao da Moskva nastoji da izbegne eskalaciju situacije, te da je za to neophodno obezbediti bezbednost svih zainteresovanih strana - Rusije, EU i Ukrajine. Prema njegovim rečima, Vašington koristi Kijev kao oruđe za obuzdavanje Rusije, ne mareći za interese ukrajinske strane.
Predsednik je izrazio nadu da će Kremlj i Bela kuća uspeti da nađu rešenje za problem, ali da je još teško reći šta kako će to biti.
"U doktrinarnim dokumentima same Ukrajine piše da će oni vratiti Krim, uključujući i vojnim sredstvima. Ne ono što kažu u javnosti, ali to piše u dokumentima. Zamislite da je Ukrajina članica NATO-a, puna oružja, da postoje savremeni udarni sistemi na isti način kao u Poljskoj i Rumuniji - ko će to zaustaviti? I on počinje da operiše na Krimu, sad o Donbasu i ne govorim“, rekao je Putin.
Predsednik je pozvao da se razmisli do čega bi takav scenario mogao da dovede.
"Treba li da ratujemo protiv NATO bloka? Da li je neko uopšte razmislio o tome? Izgleda da ne", rekao je predsednik.
Putin je istakao da Moskva nastoji da izbegne eskalaciju situacije, te da je za to neophodno obezbediti bezbednost svih zainteresovanih strana - Rusije, EU i Ukrajine. Prema njegovim rečima, Vašington koristi Kijev kao oruđe za obuzdavanje Rusije, ne mareći za interese ukrajinske strane.
Predsednik je izrazio nadu da će Kremlj i Bela kuća uspeti da nađu rešenje za problem, ali da je još teško reći šta kako će to biti.
- Izvor
- Tanjug
- foto: © RIA Novosti / POOL/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















