STO: finiš maratona
Rusija se učlanila u STO. 18-godišnji pregovori su završeni potpisivanjem u Ženevi protokola o priključenju STO. Dramske promene u vezi sa time ne treba očekivati, - uveravaju građane Rusije eksperti. Zakonodavstvo zemlje je već davno usklađeno s normama te trgovinske organizacije.
Pregovore za učlanjivanje u STO Moskva vodi već od 1993. godine. Taj se proces stalno usporavao ne samo iz ekonomskih, već i iz političkih razloga. Da bi se priključio toj organizaciji kandidat je morao da ima podršku svih njenih članica. Koristeći taj uslov, kočili su učlanjivanje Rusije njeni partneri iz Istočne Evrope – Poljska, Gruzija. Njihovi motivi nisu imali odnose s ekonomijom. Na kraju krajeva su nesuglasice savladane. Šta pruža Rusiji učlanjivanje u STO, šta tu ima više - prednosti ili mana? Kako ističu eksperti, većina mana je savladana tokom pregovora. Međutim, za zemlju će ekonomski život prema normama STO biti izazov, - smatra analitičar Više škole ekonomije Leonid Poljakov.
Sama činjnica mora da se tretira dvostruko. S jedne strane, kao licenca da smo punovredna tržišna ekonomija. S druge strane, za nas je to ozbijljni izazov, jer za 5 do 10 godina - ako se naša ekonomija ne diverzifikuje, ako osnovne industrijske grane ne postignu nivo, koji bi omogućio a da se ne boje konkurencije jeftinijih i kvalitetnih proizvoda – učlanjivanje u STO može da bude veoma nepovoljno.
Istvremeno ustupci, koje je dobila Rusija, veoma su znatni. Između ostalog, moguće je sačuvati, a čak i povećati na 9 milijardi državnu podršku poljoprivrede. Postepeno će se smanjivati obim državnog finansiranja, u toku 5 do 7 godina. Kako je istakao u intervjuu Glasu Rusije glavni pregovarač ruske delegacije Maksim Medvedkov, Rusija faktički živi u pravnom sistemu STO već oko 8 godina. Još 2004.-2005. godine su usklađeni s zahtevima te organizacije Carinski kodeks, zakoni o tehničkom regulisanju, o državnom regulisanju spoljne trgovinske delatnosti i još više od 300 pravnih akata.
Uoči potpisivanja protokola SAD su izjavile da neće primenivati sporazum prema Rusiji, jer u SAD-u sve do sada deluje amandman Džeksona–Venika, koji može da ukine samo kongres. Podsetimo, on je usvojen u oktobru 1974. godine na poziv jevrejskih zajednica SAD da izvrše pritisak na SSSR u cilju ukidanja zabrana za emigraciju. Bez obzira na obećanja već nekoliko američkih predsednika da će ukinuti zastareli dokument, on je još uvek na snazi. Rusija je u petak odgovorila simetrično – ona takođe neće koristiti principe STO prema SAD-u.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/World Trade Organization/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















