Borodinska panorama – slika bitke, a ne parada
Jedan od najimpozantnijih spomenika Otadžbinskog rata 1812. godine, muzej-panorama Borodinska bitka, obeležava stogodišnjicu postojanja. On je bio otvoren u avgustu 1912. godine, kada je Rusija proslavljala stogodišnjicu pobede nad Napoleonovom Francuskom.
Muzej posvećen Borodinskoj bici nalazi se danas na prepoznatljivom mestu. Sa jedne strane je Poklona gora, na kojoj je Napoleon dugo i bez rezultata čekao ključeve, kako je on smatrao, pobeđene Moskve. Sa druge strane Trijumfalna kapija, podignuta u čast pobede ruske armije nad osvajačem Evrope. Centralni eksponat muzeja je panoramska slika. Njen autor je Franc Rubo, ruski slikar scena bitaka sa francuskim korenima. On je zabeležio ključni momenat rata 1812. godine, Borodinsku bitku. 12 sati trajao je krvavi okršaj u kojem je ukupna brojnost ruskih i francuskih trupa iznosila oko 260 hiljada ljudi. Na panorami Franca Ruboa predstavljena je kulminacija bitke – govori vodič kroz Borodinsku panoramu Boris Proskurin.
- Već se vodi borba prsa u prsa, našeg vojnika konj je odeno u neprijateljsko okruženje, on je ranjen u glavu, ali nastavlja da se bori. A dalje leže naši poginuli vojnici. I levo od njih je poljsko cveće. Ništa umetnik nije zaboravio, čak cveta različak. Platno je kao živo, ono čini gledaoca učesnikom bitke.
Platno je kružnog oblika. Njegova dužina je 115 metara, visina 15 metara. Okupna težina slike je oko 4 tone. To je jedna od najvećih slika na svetu! Rubo je radio na njoj dve godine: proučavao vojne arhive, išao na mesto bitke kako bi izvršio zadatak koji mu je postavio sam car Rusije Nikolaj Drugi. Umetnik je shvatao ovaj zadatak na sledeći način: Steći utisak bitke, a ne parade.
Za sto godina od kako je otvorena, Borodinska panorama je mnogo preživela – podseća zamenik direktora muzeja Vladimir Presnov.
1914. godine započeo je Prvi svetski rat. Poseta muzeja se naglo smanjila. 1918. godine panorama je zatvorena. Platno je uvijeno u rolnu. Gde sve ono nije bilo! Kada su ga stručnjaci posle niza godina razvukli platno, videli su strašnu sliku: nebo su pojeli miševi, boje su izbledele, platno je počelo da truli. Restauratori su dugo lečili platno od raznih gljivica. Nebo je bilo naslikano ponovo.
18. oktobra 1962. godine na Kutuzovskom prospektu panorama je ponovo otvorena za stanovnike i goste prestonice. Borodinska panorama je posebno mesto, I ne samo zato što podseća na ratnu slavu Rusije, smatra Vladimir Presnov. Posmatrajući je danas, ti zaboravljaš, distanciraš se od šuma i gungule savremenog života, smiruješ se. Gledaš unaokolo i počinješ ponovo da čitaš svoju istoriju i shvataš sebe samog.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- muzej
- izložba
- slikarstvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















