Ko ograničava uvoz iz Carinskog saveza?
Na spoljnim tržištima protiv robe proizvedene u Carinskom savezu važi više od sto ogrnaičavajućih mera. Veći deo njih su uvele SAD, EU i Ukrajina. Eksperti ističu da članstvo Rusije u STO može da pomogne da se okončaju diskriminaciona ograničenja.
Prem podacima Evroazijske ekonomske komisije, u čitavom svetu protiv robe Carinskog saveza deluje 106 mera ograničenja. Nešto manje od polovine ovog broja čine antidamping ograničenja. Paljba prvenstva po tom pitanju pripada EU i SAD. One su uveli protiv robe proizvedene u Rusiji, Kazahstanu i Belorusiji po 18 ograničavajućih mera. Tako u SAD primenjuju antidamping mere protiv proizvoda hemijske i metalurške industrije Rusije i Belorusije. EU ograničava uvoz iz cevi, žitarica i tekstila iz Carinskog saveza. Posledice ovih ograničenja su prilično velike. Samo za Rusiju one se pretvaraju u milijarde gubitaka, govori direktor Odeljenja za strateške analize FBK Igor Nikolajev.
- Poredak cifara kojima su ocenjivane ove diskriminacione mere je od 2 do 4 milijarde američkih dolara. Jedan od relevantnih argumenata u korist našeg stupanja u STO sastojao se u tome što naše učešće u toj organizaciji minimalizuje naši gubitke od ovih i drugih antidamping i sličnih istraga diskriminacionog karaktera.
Posle EU i SAD po količini ograničavajućih mera uvedenih protiv robe iz zemalja Carinskog saveza ide Ukrajina. Između ostalog, u republici deluju antidamping carine u pogledu metanola i stakla koji se uvoze iz Rusije, Belorusije i Kazahstana. Takav stav Kijeva je uslovljen ne samo ekonomskim, već i političkim motivima, smatra zamenik generalnog direktora Centra za političko informisanje Ana Lunjeva.
- Ukrajina je posebno pitanje. Za nju stupanje ili saradnja sa Carinskim savezom vrlo je bolna tema, zato što čak na zakonodavnom nivou u Ukrajin ije propisan evropski vektor. Ali Evrpa za Ukrajinu niej toliko veliko tržište plasmana kao Rusija. A Rusija sa svoej strane pokušava da natera Ukrajinu da stupi u Carinski savez, obećavajući interene cene gasa, dostup tržištu i slično. Ukrajina se raspolutila između Rusije i Evrope zato što je EU jednoznačno izjavila da ako Ukrajina stupi u Carinski savez, na evrointegraciju će moći da se zaboravi. U okviru ovog cenkanja se i rađaju sve ograničavajuće i antidamping mere.
EU, SAD i Ukrajina su među glavnim trgovinskim partenrima Carinskog saveza. Tako samo u Rusiji po podacima Federalne carinske službe, na udeo EU u januaru-septembru 2012. godine otpadalo je skoro pola čitave robne razmene sa drugim zemljama, udeo SAD je izneo 3,4%, Ukrajine 5,5%. Eksperti ističu da posle stupanja u STO u Rusiji se pojavio mehanizam da se bori protiv ograničavajućih mera uvedenih protiv nje.
Artjom Kobzev,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















