Različiti biznisi
Ekonomska kriza i dalje traje u Evropi. Broj onih, koji su izgubili posao ili u toku više meseci ne mogu da ga nađu, raste u geometrijskoj progresiji. Većina onih, ko je primoran da živi od novčane pomoći, to su mladi od 15 do 25 godina, koji po završetku škole ili univerziteta nikada nisu imali stalno zaposljenje.
Pre 10 godina upravo ta kategorija ljudi, pre svega sa visokim obrazovanjem, nije imala teškoća sa zaposljenjem. Oni su imali svoju nišu u realnom segmentu ekonomije, koga sada praktično nema, - tvrdi direktor Instituta međunarodnog biznisa VŠE Natalija Karpova.
- To su IT-tehnologije, berzanska trgovina, investicione savetničke usluge, brokerske operacije. Posle 2008. godine, kada su mnoge firme u tom segmentu propale, postradali su mladi preduzimači. To je bila sfera njihovih konkurentnih prednosti. Danas se oni boje da tamo idu. Mnoge evropske zemlje su uvele dopunske poreze na prihode u tim sferama. U tradicionalnim sferama nema mogućnosti da se organizuje svoj biznis.
Stvar nije samo u tome, što Evropljani ne žele da rizikuju. Mladi nemaju motivaciju, - smatra direktor departmana investiciono-finansijske korporacije AlemAr Vasilij Konuzin.
- Nema stimulansa da se otvori novi biznis. Visoki nivo nezaposlenosti i niska biznis-aktivnost su povezani s time, što biznis prelazi u sivu ekonomiju da bi štedeo na porezu. To je jedan deo globalnog problema koji se zove recesija. Svi indikatori, čak u stabilnim ekonomijama, kao što je nemačka, slabi su. To svedoči o neželji ljudi da aktiviraju investicione procese, počnu novi biznis.
Suprotni pokazatelji u Rusiji su povezani s rastom ekonomije. Mladi imaju ono, što fali Evropljanima, motivaciju. – smatra Natalija Karpova.
- Mladi iz situiranih porodica kao poklon dobijaju od roditelja biznis ili firmu. Istovremeno mnogi mladi, koji su manje uspeli u životu, vide u mogućnosti otvaranja svog biznisa neki profit, a kasnije stabilno materijalno blagostanje.
Drugim rečima, danas u Rusiji postoje grupe mladih - i bolje situiranih, i manje. I jedni, i drugi imaju motivacije za otvaranje svog biznisa. U Rusiji deluju mnogi programi i na federalnom nivou, i na regionalnom, koji pružaju podršku onima, ko pravi prve korake u biznisu, - kaže zamenik predsednika komiteta Državne dume za ekonomsku politiku, inovacioni razvoj i preduzimništvo Viktor Klimov.
- Postoje različiti oblici podrške, među njima grantovi za početak sopstvenog biznisa – od 300 hiljada rubalja i više, zavisno od regiona. Osim Federalnog programa podrške malog biznisa postoji socijalna infrastruktura, koja podržava preduzetništvo. Postoji Fond podrške malih oblika preduzetništva u naučno-tehničkoj sferi. Tamo deluju specijalni programi, gde se pružaju grantovi za razradu inovacionih predloga.
Mladim preduzimačima pružaju podršku i ruske banke programima kreditovanja preduzimača-početnika. Danas već može da se tvrdi da je sve više finansijskih instituta Rusije usmereno na pomoć mladima.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















