Situacija na Kipru povod da se zamisli
Situacija oko Kipra, kako je istakao ruski premijer Dmitrij Medvedev, izaziva određene misli o neadekvatnosti onih, ko predlaže pomoć. On je rekao da «… ako je to moguće na Kipru, zašto to ne može da bude u Španiji, Italiji, u nekim drugim zemljama, gde ima problema s finansijama? Sutra će tamo početi da konfiskuju uloge. To je povod da se zamisli». Prema rečima Dmitrija Medvedeva, «za nas, kao i za svaku zemlju, važna je predvidljivost, međutim, predlog EU nije samo nepredvidljiv, on je svedočanstvo neke neadekvatnosti».
I to, toliko nepredvidljiv je kiparski problem postao i za mnoge u EU. Svakako, Španija je, naprimer, prema saopštenima iz Madrida, odmah odbila formulu, koju je predložio Brisel, o izlazu iz krizne situacije uz pomoć smanjenja ušteđevina ulagača. Premijer Kraljevine Mariano Rahoj je bukvalno pozvao na rešenje zdravog razuma:
- Na Kipru svi mi moramo da uložimo napore: i parlament, i vlada, i EU. Sve mora da se reši. Nadam se na to. Finansijskom sistemu Kipra je potrebna kapitalizacija. Nisam pristalica da bi narod gubio svoje depozite. Ljudi nisu krivi.
Naš ekspert, profesor Više škole ekonomije Ivan Rodionov smatra da izvor današnje kiparske bankarske krize treba tražiti upravo u EU. On je uveren, da je slična situacija bila svojevremeno u Grčkoj...
- Grčka je u znatnoj meri proizvod Nemačke, koja je neobuzdano pružala kredite, i to na svim nivoima: i na državnom, i na korporativnom i individualnom. I to bez razmišljanja o tome da će Grci morati da vraćaju te kredite-dugove.
Podsetimo, da je parlament Kipra odbio nacrt zakona o uvođenju prinudnog otpisivanja dela depozita u vidu specijalnog poreza, što je bilo uslov pružanja finansijske pomoći EU i MMF. Prethodno rešenje o otpisivanju utvrđivalo se u Nikosiji na insistiranje kreditora EU, ali je izazvalo paniku kod ulagača i ugrozilo postojanje finansijskog sistema Kipra.
Vodeći naučnik Instituta ekonomije RAN Boris Frumkin je, sa svoje strane, ubeđen da je to u nekom smislu signal za sve zemlje evrozone. On kaže:
- Slučaj s Kiprom je inače, upozorenje tim zemljama da bi striktnije sprovodile te strukturalne reforme, koje su uskladile s EU, MMF i Evropskom centralnom bankom. S druge strane, teško da bi kiparski problem izazvao slične mere i u drugim kriznim zemljama EU.
Inače, ruski ekspert pruža nadu da u slučaju Kipra, koji ima znatan prirodni resurs u vidu nalazišta gasa, postoji šansa da pri dobroj političkoj konjunkturi on prođe «tačku nepovratka» – u ovom slučaju može da se izbegne defolt. Boris Frumkin precizira:
- Kipar može da brže izađe iz te situacije, jer potencijalno on može da dobije velike prihode od vađenja gasa na epikontinentalnom pojasu oko Kipra, gde već dovoljno aktivno rade strane kompanije. Ako on ubrza to rešenje, dobiće prihode od prodaje gasa. Druge zemlje: ni Italja, ni Španija, ni Portugalija, - takve poklone prirode za naredne godine nemaju.
Dakle, u današnjim uslovima Nikosija će morati da predlaže veoma ozbiljne garancije, one moraju da budu promišljene i usklađene sa svim zainteresovanim za konstruktivno rešenje kiparskog finansijskog problema.
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















