„Istočno partnerstvo“ sa pogledom na novembarski samit
Danas se u Briselu održava susret šefova spoljnopolitičih resora država članica programa EU „Istočno partnerstvo“. Poljska je jedan od inicijatora ove više nego tesne saradnje EU sa 6 država bivšeg SSSR-a: Ukrajnom, Belorusijom, Gruzijom, Moldavijom, Azerbejdžanom i Jermenijom. O susretu koji će se dogoditi u novembru, kao i delatnosti ovog programa u celini, govori politikolog, predsednik Geopolitičkog društva u Varšavi Marčin Domagala.
Gospodine predsedniče, u Briselu se susreću ministri inostranih poslova zemalja članica „Istočnog partnerstva“. Po Vašem mišljenju, to će biti još jedno protokolarno zasednje ili priprema samita koji je planiran za novembar?
- Mislim da je to i jedno i drugo, obzirom da će samit koji će biti održan u Viljnusu u novembru, biti značajan događaj. Dovoljno je setiti se zakazanog potpisivanja Ugovora o pridruženom članstvu i slobodnoj trgovini sa Ukrajinom i EU. Čini mi se da je to posebno važno u kontekstu odnosa između Ukrajine, kako sa svim članicama EU, uključujući Poljsku, koja je u velikoj meri pokrenula ovaj proces, tako i sa Rusijom.
Na kraju krajeva, Rusija, je zainteresovana za približavanje Ukrajine njenoj Carinskoj uniji i po svemu sudeći, takođe će biti predstaljeni predlozi za ovu zemlju. Tako da, Ukrajina će morati da odluči kojom od ponuda je zadovoljnija. Međutim, bilo kako da se odluče, predloženo potpisivanje ugovora EU i Ukrajine, po mom mišljenju, bilo bi poželjno sa ekonomske tačke gledišta, za sve strane, uključujući i Rusiju.
Gospodine predsedniče, po Vašem mišljenju, u kojoj meri je rad „Istočnog partnerstva“ rezultat pojačane delatnosti poljske diplomatije?
- Pre svega, poljska diplomatija veoma je zainteresovana za ovaj posao, obzirom da ona radi na rešavanju važnih geopolitičkih zadataka, a konkretno, stvaranju sanitarnog kordona na granici sa Rusijom. „Istočno partnerstvo“ je kao svoj zadatak postavilo da pomogne nizu država da pređu na „kolosek zapadne modernizacije“. I poljska diplomatija, razume se, za ovaj proces pokazuje svoje interesovanje. Ipak, sve još ostaje u obliku deklaracije i predstoji joj još mnogo toga da uradi. U svakom slučaju, takvu aktivnost kakvu iskazuju druge evropske države, recimo u Africi ili na Bliskom istoku, države „Istočnog partnerstva“ ne pokazuju. U ovom kontekstu se uloga poljske diplomatije, bez pogovora smanjuje.
Bio je ovo razgovor sa poljskim politikologom Marčinom Domagalom.
Leonid Sigan,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »















