Istambul, crkva Svetog Ilije: put ka hramu otvoren
U istambulskom kvartu Karakjoj u staroj crkvi Svetog Ilije koja je deo Iljinskog podvorja, obnovljene su službe. Poslednji put parohijani su se molili u ovoj crkvi početkom 70-ih. I sada su ovi zidovi ponovo čuli pravoslavno pojanje.
Nevelika prostorija sa loše očuvanim ikonama bila je puna mirisa tamjana. Potomci belih emigranata su to prihvatili kao pravi praznik.
Veoma sam srećan, ispunjen sam radošću. Momenat je vrlo uzbudljiv – rekao je za Glas Rusije Mihail Bašlajev koji je kršten u toj crkvi 1958. godine i pokazao svoju krštenicu.
Konstanti Beljak čija majka je stigla u Istambul 1925. godine i nekoliko meseci živela u susednom Andrejevskom podvorju, izneo je za Glas Rusije svoje uspomene. Jer crkva Svetog Ilije je deo njegovog detinjstva.
- Imao sam specijalnu mantiju pomoćnika sveštenika. Išao sam na službu ovde svake nedelje, na Božić i Uskrs smo se okupljali ovde. Dobro je što je crkva otvorena za bogosluženje, treba da službe budu stalne, zato što vernika svakog dana ima sve više. I oni treba da znaju za taj hram i da mu pružaju pokroviteljstvo – smatra Konstantin Beljak.
Crkva Svetog Ilije bila je izgrađena najverovatnije 70-ih i 80-ih godina 19. veka. Tačnih podataka nema. Ona je deo podvorja, kao i crkve Svetog Pantelejmona i Svetog Andreja Prvozvanog koje se nalaze u neposrednoj blizini u kvartu Karakjoj. Od kako su izgrađene u poslednjoj četvrti 19. veka u njima su se zaustavljali hodočasnici koji su išli u Jerusalim i na Svetu Goru. Crkva se nalazi na gornjem spratu stambenih prostorija podvorja.
20-ih godina prošlog veka u luku Galata koja se nalazi u kvartu Karakjoj počeli su da stižu brodovi sa ruskim izbeglicama. Manastirska podvorja su ispunili emigranti za koje je to bilo prvo utočište u tuđini. Oko podvorja se skupljala ruska zajednica. 50-ih godina kada je počela da umire prva generacija emigranata i postalo akutno pitanje uzajamne podrške, formirano je Rusko dobrotvorno društvo za pomoć ugroženima (udruženje parohijana pravoslavnih crkava Svetog Pantelejmona, Svetog Andreja Prvozvanog, Svetog Ilije).
Ruska zajednica se nada da će joj poći za rukom da sakupi novac za obnovu starih fresaka izvedenih u nesterovskom stilu 1928-29. Autor je lokalni emigrant Nikolaj Perov. A najvažnije je obnoviti crkveni život u hramu čiji zidovi čuvaju istoriju.
Olga Haldiz,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Turska
- pravoslavlje
- religija
- spomenik
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















