Nemiri u Egiptu planuli novom snagom
U Kairu policija je uz podršku vojske rasterala kampove pristalica svrgnutog predsednika Muhameda Mursija. Opozicionari su odbili da dobrovoljno ispune zahteve čuvara reda, zato je ubzro počela operacija i stigla su saopštenja o žrtvama s obe strane. Prema zvaničnim podacima, poginulo je 20 osoba, od toga pet policajaca. Ipak Muslimanska braća tvrde da se broj ubijenih približava cifri od dve stotine
Nemiri koji traju u Egiptu od trenutka svrgnuća predsednika Muhameda Mursija izbili su sa novom snagom. Povod za to je bila operacija koju su u sredu ujutru započeli policajci uz podršku vojske. Njen cilj je bilo rasterivanje dva kampa koja su Muslimanska braća i ostale prisalice bivšeg predsednika postavile na kairskim trgovima. Sa prvim kampom policija je izašla na kraj prilično brzo. Ipak drugi je bio mnogo bolje spreman za juriš. Ljudi u njemu su odavno čekali policijski napad i utvrdili su teritoriju kampa barikadama od vreća sa peskom. U toku juriša na ovaj kamp otvoreno je pravo bojno polje. Pri tome obe strane u sukobu, prema saopštenju očevidaca, koristile su automatsko streljačko oružje. Na kraju, po zvaničnim podacima, 15 osoba je poginulo, na stotine je ranjeno. Prema podacima Muslimanske braće, ubijeno je preko 150 ljudi, a ranjenih ima na hiljade.
Vlada Egipta dala je izjavu u kojoj je položila krivicu za događaje na Muslimansku braću. Ministarski kabinet ih je pozvao da se zaustave i da ne podstiču građane na učešće u neredima. Pri tome vlada je obećala da će žestoko presecati pokušaje da se poseje haos i nasilje u zemlji. Paralelno sa tim vlasti su zatvorile železničke pruge koje vode u prestonicu, kako u pomoć Muslimanskoj braći ne bi mogli da dođu istomišljenici iz provincije. A među rukovodstvom Braće izvedena su hapšenja.
Mada neredi u Egiptu različitog intenziteta taju već nekoliko nedelja, mnogi eksperti smatraju da do građanskog rata stvar ipak neće doći. U korist toga govori i istorijsko iskustvo zemlje piramida. Komentariše stariji predavač katedere za opštu politikologiju Visoke škole ekonomije Leonid Isajev.
- Ako pogledate istoriju Egipta, vidi se da je građanski rat u pravom smislu te reči za ovu zemlju retkost. Da, u Egiptu je bio puč protiv monarhije 1952. godine, bilo je istupanja protiv kolonizatora, protiv Engleza. Ali sam po sebi građanski rat kada se društvo delolo na dva dela i Egipćani su počinjali da se međusobno kolju, to je prilično retka pojava. Zato mi se čini da je pravi građanski rat za Egipat nemoguć.
Između ostalog, ako pravi građanski rat u zemlji i ne započne, za sada je sitaucija u Egiptu usijana do krajnjih granica. Iz Kaira nemiri su prešli i u druge regione. Pri tome žrtve postaju oni koji nemaju direktne veze sa konfrontacijom armije i Muslimanske braće. Tako se saznalo da su u nekim gradovima islamisti iskoristili priliku i počeli da pale hrišćanske crkve.
Artjom Kobzev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















