Preobraženje Gospodnje i osvećivanje plodova
19. avgusta pravoslavni hrišćani obeležavaju Preobraženje Gospodnje. Ovaj praznik pada na sredinu strogog Uspenskog posta, ali u čast velikog događaja vernicima se dozvoljava da jedu ribu i da koriste biljno ulje. U stara vremena ovaj dan je bio posebno omiljen i zato što je od tog dana bilo dozvoljeno jesti jabuke novog roda. U narodu 19. avgust je dobio naziv Jabučni Spas.
Preobraženje je jedan od 12 glavnih praznika pravoslavne crkve. On označava jedinjenje božanske i ljudske suštine u liku Isusa Hrista.
Prema predanju, 40 dana pre nego što je Gospod krenuo u Jerusalim, gde je bio uhvaćen i raspet, on je poveo na goru u Galileji trojicu svojih učenika – Petra, Jakova i Jovana. Tamo se preobrazio pred njima: njegovo lice je počelo da zrači svetlošću, a odeća je postala belja od snega. Zatim je na goru sišao oblak iz kojeg se začuo glas Božji: To je sin moj voljeni. Slušajte ga. U čast ovog događaja crkva je utvrdila praznik Preobraženje Gospodnje, objašnjava rukovodilac pravoslavne radiostanice Radonjež Jevgenij Nikiforov.
- Ovim praznikom nam crkva napominje veliki istorijski događaj, kada se Gospod preobrazio na Favorskoj gori pred svojim učenicima. Oni su videli božansko svetlo. Videli su realnost čovekovog preobraženja u Bogu. To jeste podsećanje da svi mi – i mali, i veliki, i stari, i muškarci, i žene – imamo cilj to preobraženje u Hristu. Kako kažu sveti oci, bog se očovečio kako bi se čovek obožio. Na to traganje za božanskom suštinom u sebi crkva poziva ovim praznikom.
Pošto se liturgijski kalendar ne podudara uvek sa istorijskim, praznik Perobraženja utvrđen je krajem leta. To je vreme sakupljanja prinosa. Ako početkom Uspenskog posta parohijani nose na blagoslov u crkvu med, 19. avgusta se obično osvećuje grožđe, kaže bogoslov, profesor Pravoslavnog Sveto-Tihonovskog humanitarnog univerziteta Aleksandar Dvrokin.
- Grožđe je na Bliskom Istoku vrlo važna kultura. Jer sokova u drevnom svetu nije bilo, do Pasterovog pronalaska oni nisu mogili da se sačuvaju, odmah je nastupalo vrenje. Zato je vino bilo važan deo dijete. Sa jedne strane, u vinu su vitamini i mikroelementi, koje su ljudi mogli da dobijaju tokom godine. Sa druge strane, voda nije bila uvek dobra i zato su u nju dodavali malo vina da je stelilišu. I ovaj tajanstveni proces kada se grožđe pretvara u sasvim novu supstancu, vino, u izvesnom smislu je analog preobraženja Hristovog. Kada je apostolima otkrivena božanska suština onog koga su smatrali samo učiteljem. I na praznik Preobraženja crkva tradicionalno osvećuje vinograd.
Pošto na severnim širinama vinograd ne raste, istorijski se desilo tako da se u Rusiji na Preobraženje osvećuju jabuke. Odatle je i potekao naziv Jabučni Spas. A godinama tradicija osvećivanja jabuka je obogaćena drugim voćem novog roda, kao i klasovima pšenice.
Natalija Kovaljenko,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- pravoslavlje
- religija
- praznik
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















