Početna stranica > Novosti
Branko Rakočević
SIGMUND FROJD U KNJIŽEVNOSTI HH VEKA

Godišnjica rođenja utemenjivača psihoanalize ( 23. Septembar)

Godišnjica rođenja utemenjivača psihoanalize ( 23. Septembar)
26.09.2013. god.

 Teško je naći  ijednog drugog  psihijatra  koji  bi imao toliko  snažan uticaj na  svetsku književnost HH veka kao što je to bio Sigmund Frojd (Sigmund  Freud, 1856-1939) 

Proslavljeni bečki profesor čija je godišnjica smrti    obeležena  ovih dana (23.septembar 1939., London) ,  i veliki naučnik koji je izvršio pravu revoluciju u nauci i umu savremenika,često se spominje u književnim delima  .

Junak u romanima 

 On je glavni junak u  romanu „Strasti uma, ili Život Frojda „ (1971.) Irvina Stouna, a kao književni lik pojavnjljuje se u romanima „Regtajm „ (1975.) Edagara Doktorua ;„Beli hotel „ (1981.) D. M.Tomasa ;„Kad je Niče plakao „(1992.) Irvina Jaloma ; „Ubistvo po Frojdu „ (2006) Džeda Rubenfelda ;“Malena knjiga „ (2008) Seldena  Edvardsa i „Bečki trougao „ (2009.)  Brende Webster.

Frojd je postao jedan od književnih likova i u povesti Viktora Peljevina „Sok od anansa za prelepu damu „ (2010).

Vidan uticaj na Vladimira Nabokova

Vidan uticaj  Sugmund Frojd sa svojom teorijom je imao   na Vladimira  Nabokova. Bez obzira na deklarativnu odbojnost pisca prema Frojdu i njegovom učenju, (Nabokov je nazivao Frojda „bečkim šarlatanom „), uticaj  utemeljivača psihoanalize  se jasno ispoljava na primer u romanu „Lolita „.

Profesor engleskog jezika  Džefri Berman (Jeffrey  Berman) piše :“Frojd je centralna figura u životu Nabokova,  senka koja uvek prati pisca „. 

To što Nabokov nije podnosio Frojda i što je prema njemu osećao skoro mržnju,u potpuosti se  može objansiti učenjem velikog bečkog maga.

Frojd kao junak dramskih dela 

Sigmund Frojd  se često pojavljuje kao  junak  i u dramskim delima.

Tako je jedan od glavnoih likova u drami „Histerije “ (1993.) Teri Džonsona.

Kristofer Hempton je 2002. napisao dramu „Lečenje besedom „ u kojoj je Frojd glavni junak. 

Podsećamo da je ovu dramu 2011. ekranizovao   Dejvid Kronenberg  pod nazivom „Opasni metod „.

Majkl Merino je autor drame o Frojdu naslovljenu kao „Bodljikavo prase „ (2008), a naziv drame Marka  Germajna iz 2009. glasi:“Poslednja seansa“.
 
 
  
 




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...


U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...


Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...


Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA