Narednih decenija vremenske anomalije će biti češće
Današnja zima začuđuje eksperte i iznenađuje stanovnike različitih kontinenata. Božićna jugovina postala je rekordna za mnoge gradove Centralne Rusije. Neobična hladnoća u SAD-u i Kanadi prvi put za 100 godina zaledila je Nijagarski vodopad. Međutim, u Australiji zbog stalne žege od 42 stepena ukinuta su takmičenja prestižnog teniskog turnira Australija Oupen. Narednih decenija broj vremenskih anomalija će rasti, smatra rukovodilac klimatskog programa Svetskog fonda divlje prirode Aleksej Kokorin.
- Prema mišljenju eksperata, povećanje broja prirodnih kataklizama je povezano sa promenom klime. Kaprici vremena na različitim kontinentima su delovi istog procesa, povezani sa fizikom atmosfere i okeana.
Cirkulacija vazdušnih masa se promenila tako da je u celjini njihovo premeštanje u meridijanskom pravcu postalo intenzivnije, zato je kod nas umesto umerenog istog vremena – nešto poput zidina sa zupcima, kada je mesec dana hladno, mesec dana toplo.
Kako ističe Kokorin, neke vremenske anomalije mogu biti povezane s prirodnim kolebanjima planetarne klime. Međutim, vodeći je antropogenski činilac – zagađivanje atmosfere i povećavanje efekta staklenika. Pri tome, prema prognozama naučnika, narednih godina do prirodnih kataklizama će dolaziti sve češće.
- Postalo ih je dvostruko više za 15 godina. Pri tome je kod nas bila rekordna 2012. godina, i 2013. godine ih je takođe bilo mnogo, odnosno, to je postepeni rast: negde više, negde manje. 2011. godina je demonstrirala minimum po broju opasnih pojava. Moramo biti svesni da će broj opasnih pojava za 20 godina, sudeći po svemu, biti opet dvostruko veći.
Međutim, prema mišljenju eksperata, narednih stoleća ne vredi očekivati globalnu klimatsku katastrofu, ima aktuelnijih problema. Najveća opasnost za priobalske rejone je povećanje vodostaja Svetskog okeana. Osim toga, manjak slatke vode može da postane opšteplanetarni problem. S tim će se suočiti mnoge zemlje Evroazije – od Portugala do zapadnih granica Kine, kao i neki regioni Afrike, Južne i Severne Amerike i Australije. Deficit vodenih resursa može da obuhvati milijardu ljudi po čitavoj zemaljskoj kugli, voditi prinuđenoj migraciji stanovništva i promenama ekonomije regiona.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/ banyanman /cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- klima
- vreme
- istraživanje
- voda
- resursi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















