Početna stranica > Novosti

Rusini – za autonomiju od Evromajdana

Rusini – za autonomiju od Evromajdana
04.02.2014. god.


Šef društvene organizacije Narodna rada Podkarpatske Rusije (NRPR) Nikolaj Starosta saopštio je da su se Rusini Zakarpatja obratili poslanicima Vrhovne Rade i predsedniku Janukoviču sa molbom da ispuni zahteve referenduma iz 1991. godine i pruži Zakarpatju autonomiju.

Može li ovakav korak biti dodatni detonator za raspad Ukrajine ili njenu federalizaciju? Svoj pogled na problem izneo je vodeći stručnjak Instituta za zemlje ZND Kiril Frolov.

- Smatram zahteve Rusina potpuno pravednim. Rusini se nikada istorijski nisu odvajali od ruskog sveta. Još 1946. godine oni su se obratili Staljinu sa molbom da ih primi u sastav Ruske Federacije kao autonomnu ili saveznu republiku. Ali, bila je doneta odluka da se Zakarpatska Ukrajina spoji sa Sovjetskom Ukrajinom. Ukrajinski komunisti na čelu sa Hruščovom su ih podvrgli nasilnoj ukrajinizaciji. Ipak, nezavisno od toga u sastavu koje države su se Rusini nalazili – Mađarske, Austrougarske ili Čehoslovačke – rodna težnja naroda ka Rusiji ostajala je. Duhovni lider Rusina je danas borac za njihova prava, protojerej Dmitrij Sidor, sveštenik Moskovske patrijaršije. On je poznat po tome što je založio svoju kuću i za dobijena sredstva izgradio u centru Užgoroda grandioznu crkvu i misionarski centar. A osudili su ga za separatizam, za to što je tražio ispunjenje volje 72% stanovništva koje se na referendumu 1991. godine izjasnilo za autonomiju Podkarpatske Rusije. Da li će autonomija poljuljati političku situaciju u regionu? Naprotiv, samo će stabilizovati. Rusini ne žele da imaju ništa zajedničko sa idejama Evromajdana.

Koliko je danas, u momentu akutne krize, realno da se ostvari ideja autonomije Podkarpatske Rusije? Šef Kijevskog centra za politička istraživanja i konfliktologiju Mihail Pogrebinski smatra:

- Rusini ne predstavljaju region u celini, već samo svoju nacionalnu grupu, i odavno traže autonomiju. Ne mislim da treba smatrati njihovu inicijativu povodom za početak raskola zemlje. Jednostavno zato što je sada maloverovatno usvajanje zahteva o autonomiji. Mada, motivi Rusina su jasni. Oni ne žele da budu deo regiona koji se kontroliše iz Galicije, gde cveta ukrajinski nacionalizam. Rusine plaši da će doći na vlasti naconalisti radikalnog usmerenja, oni isti koji ih smatraju neprijateljima Ukrajine. Sa ukrajinskim nacionalistima za koje je junak Stepan Bandera, Rusini imaju istorijske protivrečnosti. Što se tiče prava na autnomiju, u principu ono može da postane realno u novom Ustavu. Tamo treba da budu fiksirana veća prava ne samo regiona, već i nacionalnih manjina. Ali za sada toga nema. Aktivnost Rusija objektivno podstiče na promene državnog uređenja, novi Ustav, pošto je aktualni doveo do takvih događaja koje danas sa jezom posmatramo.

Gajane Hanova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...


U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...


Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...


Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA