"Evrostan sa sustanarima" za Brisel
Uz pratnju uličnih borbi u Kijevu naglo raste napetost u susednoj s Ukrajinom Moldaviji.
Povod za novu eskalaciju napetosti, srećom, za sada na rečima - bila je bez presedana čvrsta izjava lidera grupe socijalista i demokrata u Evroparlamentu Hanesa Svobode. "Veoma je čudno, što u vreme, kada se Moldavija nalazi u teškoj situaciji, predsednik Rumunije želi da u jednom ili drugom obliku proguta Moldaviju", - tako je on komentarisao nedavnu izjavu rumunskog lidera da je priključenje Moldavije za Bukurešt "nacionalni projekat". Pri tome sam evroposlanik se nije uzdržao od sumnjivih tvrdnji. Naprimer, on je pomenuo "pritisak", koji tobože vrši Rusija na Moldaviju, a čak i opasnost, koja dolazi iz ruskog glavnog grada. Takvim terminima je on nazvao saradnju Moskve s Pridnjestrovjem, čija ogromna većina stanovništva ima ruske pasoše. Pri tome zvaničnim stavom Rusije ostaje priznanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Moldavije u njenim današnjim granicama. Osnovna patetika izjave Hanesa Svobode se uklapa u pokušaje da po svaku cenu spase program EU "Istočno partnerstvo" posle njegove propasti u ukrajinskom smeru.
U međuvremenu, izgleda, i same moldavske vlasti su odlučile da se nešto distanciraju i od Bukurešta, i od Brisela. U Kišinjevu su sve glasniji glasovi nezadovoljstva politikom EU na istočnom smeru. Glavno je pitanje – u kom vidu Moldavija može da bude primljena u EU – ili u današnjim granicama, ili bez Pridnjestrovja i Gagauzie, koje su se izjasnile za evroazijsku integraciju s Rusijom, ili - san Beseskua – u sastavu Rumunije. U poslednjem slučaju opet nije jasno, šta će biti s "metežnim" oblastima. Komentar rukovodioca Centra političkih istraživanja Instituta ekonomije RAN Borisa Šmeleva.
- Kako se uvek dešava u istoriji u svim zemljama, u takvim uslovima se zaoštravaju međunacionalni odnosi. Nacionalno pitanje počinje da se koristi za različite političke ciljeve. Po pravilu, sve to potpaljuju nacionalističke stranke, koje pokušavaju da učvrste svoje političke položaje na pozadini nacionalizma. Očigledno je da i u Rumuniji, i u Mađarskoj danas dolazi do rasta nacionalizma. Taj proces je teško zaustaviti, čak je teško zamisliti do čega on može da dovede.
Karakterističan detalj: Prema objavljenim od strane nacionalne agencije AGERPRES rezultatima održanog u Rumuniji a aprilu 2013. godine sociološkog istraživanja, glavnim neprijateljima svoje zemlje Rumuni smatraju Rusiju, Ukrajinu i Mađarsku. U Bukureštu sve češće govore o "povratku" ne samo Moldavije, već i Bukovine, koja je u sastavu Ukrajine. Inače, dosta često u Rumuniji se čuje o "spajanju" s Transilvanijom ili rejonom grada Komarno u Slovačkoj. Ako EU za sada nekako izdržava finansijske potrese, to etno-državno resetovanje može i da ne preživi. "Jedinstvena Evropa", koja je naselila nacionalne stanove, čiji narodi žive u situaciji sustanarskih svađi - da li je to slika koja se ogleda u kijevskim događajima?
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »















