Tifliski balkon Paradžanova
Pokušaj da se shvati Paradžanov. Tako bi mogla da se nazove izložba koja je otvorena u moskovskom muzeju Istoka (21. marta – 18. maja). Posvećena je 90-godišnjici od rođenja čuvenog režisera Sergeja Paradžanova, ali govori ne samo o njemu – polovina izložbe je posvećena njegovom rodnom gradu Tiflisu, sada Tbilisiju, prestonici Gruzije.
Zvanični naziv izložbe: Iz Tiflisa s ljubavlju. Vaš Sergej Paradžanov. Jedna sala u potpunosti je posvećena gruzijskom gradu 20-30-ih godina prošlog veka. Na zidovima su stare tablice sa nazivima ulica, firme prodavnica, čestitke, fotografije. Iza stakla su predmeti tog doba: vergl, kišobran, pegla, posuđe, šivaća mašina... Kako bi se shvatili izvori muzičkog stvaralaštva Paradžanova, poreklom Jermenina, treba obavezno osetiti atmosferu tadašnjeg Tiflisa! – rekla je u intervjuu za Glas Rusije koordinator izložbe Svetlana Hromčenko.
- Atmosferu neobičnog grada, fantastičnog, gde su bili pomešani pariski šarm i kavkaski šik, grada vrlo prijatnog u kojem su neobično izgrađeni topli ljudski odnosi, ukrađeni humorom. Gradovi u kojem je nastao svoj, poseban jezik, smesa gruzijskih, jermenskih, ruskih reči, jezik vrlo sočan i koloritan.
Koordinatora ponavlja Aram Bablojan, vlasnik kolekcije koja čini osnovu izložbe:
- Mi smo prvi put pokušali da pokažemo Sergeja Paradžanova ne kao reditelja, kako ga pokazuvaju svaki put, već kao apsolutni produkt Tiflisa. Kao apsolutno tifliskog čoveka. Jer samo tamo je mogao da se rodi čovek koji je snimao nacionalni film Ukrajine, Jermenije, Gruzije i Azerbejdžana. On je upio u sebe duh ovog multinacionalnog grada.
I zaista, većina istraživača stvaralaštva Paradžanova govori o njegovom neponovljivom stilu – dekorativnom, epskom, psihodeličnom. Svi njegovi filmovi su kao oživele slike, njih nazivaju pesmama bez slova, analoga nema ni u ruskom, ni u svetskom filmu. Sve je tako. Ali najmanje je važan drugi momenat: film Paradžanova Boja nara himna je predivnoj Jermeniji. Legenda o Suramskoj tvrđavi – saga o Gruziji, Senke zaboravljenih predaka – izjava ljubavi prema ukrajinskom entosu... Paradžanov je bio skladan u svakoj kulturi, pri tome uvek ostavši sam svoj!
Poseban odeljak izložbe je slikarstvo gruzijskih i jermenskih slikara koji su uticali na stvaralaštvo Sergeja Paradžanova. On ima i izuzetne kolaže, napravljene za vreme rada na filmovima Legenda o Suramskoj tvrđavi i Ašik-Kerib. Al najzanimljivije su fotografije. Stotine fotografija koje su napravili autori iz raznih zemalja koji su znali Paradžanova, družili se sa njima. On je bio vrlo komunikativan i radi je pozirao – rekao je u intervjuu za Glas Rusije fotograf Mihail nasberg:
- On je osećao kada ga snimaju, voleo je da ostavlja utisak. Bilo je zanimljivo snimati ga. Genijalni čovek, genijalni umetnik.
Kulminacija izložbe je dekor koji imitira balkon, isti takav koji je bio u kući Paradžanova u Tbilisiju, na njemu je on primao svoje mnogobrojne prijatelje. Sada na njihovom mestu mogu sebe da zamisle posetioci izložbe.
Rita Bolotska,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- izložba
- slikarstvo
- fotografija
- umetnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















