Prvi svetski rat: upisati ličnu priču u opštu
Obeležavanje stogodišnjice od Prvog svetskog rata biće povod za organizovanje naučnih konferencija, izdavanje monografija i na kraju krajeva političkih manipulacija. Ali, što je manja verovatnoća posedeti svome deki na kolenima i pitati „Deko, pričaj mi o ratu?“ (a u slučaju sa Prvim svetskim ratom to je nemoguće), time veću cenu ima svaka „lična istorija“ slavnih predaka.
Slavnim-precima.srb – ime je internet portala koji je stvoren uz pomoć države. On sakuplja skenirane fotografije i dokumenta iz ove epohe: tu je i fotografija sa venčanja srbskog oficira i pismo vojnika koji je bio u zarobljeništvu, vojne knjige i odluke o dodeljivanju državnih nagrada. Sećanje na ljude koji su ratovali i štitili zemlju, onu koja podseća na stihove Nikolaja Gumileva o Rusiji „zemlju koja je mogla postati raj“, ali je „postala stanište vatre“. Govori koordinator projekta Ivan Vasilić:
- Na taj način će građani moći da se u vremenu nakon sto godina ponovo pridruže svojim precima u zajedničkim mislima. Mi smo ovim projektom hteli da pozovemo građane da na ovaj način učine vidljivim svoje pretke koji su učestvovali u Prvom svetskom ratu. Prvenstveno pozivamo građane Srbije, Srbe u regionu i dijaspori da se uključe u projekat ali svakako i naša braća Rusi takođe mogu da dostavljaju fotografije svojih predaka ako su učestvovali u ratnim zbivanjima na teritoriji Srbije od 1914. godine i kasnije.
Slični projekti postoje u Rusiji. Jedan od njih je i „Heroji Prvog svetskog“, koji postoji još od 2010. godine. Govori njegov autor Konstantin Pahaljuk, stručnjak za istorijska pitanja „Ruskog vojno- istorijskog društva“:
- Istorija se često svodi na nabrajanje bitki: puk je pošao tuda, potom onuda, šema, karte... To je prilično dosadno. Želeli smo da predstavimo bitke kroz podvige ruskih vojnika i oficira, kroz lično učešće. Na primer, sećanje na generala Sljusarenka, heroja Prvog svetskog rata koji je spasio Prvu armiju 1914.godine od pogroma u Istočnoj Prusiji. Već 6 generacija muškaraca iz roda Sljusarenka povezani su sa armijom. Njegov otac je vojevao u Rusko-turskom ratu, a on sam heroj je Prvog svetskog rata, njegov zet - Građanskog, sin zeta je bio učesnik Drugog svetskog rata, a unuci danas služe u okviru Baltijske flote.
Slični projekti nisu deo akademske istorije, iako se na osnovu njih mogu objavljivati i ozbiljni članci i analize- primećuje Konstantin Pahaljuk. Ali, imaju i važan zadatak- da se svaka lična priča i porodična istorija upišu u jednu opštu, kako bi javnost bila upoznata sa istorijom Prvog svetskog rata, koja ni u kojem slučaju ne bi smela da ostane bezlična.
Timur Blohin,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- rat
- istorija
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















