Zonu evra ponovo trese groznica
Evropska komisija još nije stigla da izdvoji oko 1,7 milijardi evra za stabilizaciju bankarskog sistema Bugarske, a uznemirujuće vesti su stigle sa suprotne strane EU. Centralna banka Portugala bila je primorana da se sastane u nedelju (13. jula) na vanrednom zasedanju, kako bi pokušala da umiri nacionalnu i međunarodnu finansijsku javnost.
Povod su bili problemi druge po veličini nacionalne banke Banco Espirito Santo, tačnije njene matične organizacije - Espirito Santo International. Poslednja nije bila u stanju da izvrši isplatu kratkoročnog kredita, što je pokrenulo efekat domina. Akcije banke su pale za 17,24%, posle čega je trgovina njima bila hitno obustavljena.
Pošto se saznalo za probleme u strukturama Espirito Santo, portugalski indikator fondova SI 20 pao je na kraju nedelje za 10%, do nivoa od oktobra 2013. godine. Šta više, odjeci krize su stigli već do Suda EU u Luksemburgu. Upravo njemu namerava da se obrati rukovodstvo Espirito Santo International kako bi se zaštitilo od kreditora.
Ipak glavni problem se sastoji ne u kreditima i ne u sudskim procesima. Nove bankarske teškoće u Portugaliji pojavile su se manje od dva meseca pošto su Brisel i Lisabon zvanično izjavili da je uspešno završen trogodišnji program međunarodne finansijske pomoći zemlji. Kako podvlače lideri EU, dati program u vrednosti od 106 milijardi dolara pomogao je portugalskoj vladi da izbegne državno bankrotstvo. I evo novog recidiva finansijske bolesti koja preti bankarskom panikom u čitavoj zoni evra. Evropsko tržište fondova je krahiralo, i negativno raspoloženje investitora proširilo se na SAD, a zatim i na japansko tržište akcija – tako je prokomentarisao situaciju stariji analitičar kompanije Mizuho Securities Co. Юtaka Miura (Yutaka Miura). Novosti iz Portugalije osvežile su osećaj rizika – povrdili su iz Credit Agricole Bank.
Složno su pali zbog portugalskih vesti američki indeksi fondova. Dow Jones pao je za .42%, S&P 500 izgubio je 0,41%, a Nasdaq – 0.52%. U celini, podudarili su se svi kljčni faktori koji mogu da iniciraju finansijsku paniku po čitavoj Evropi. A ova panika predstavlja glavnu pretnju finansijskoj stabilnosti u nekoj zemlji – podsetio je u razgovoru za Glas Rusije profesor ruske Finansijske akademije Boris Rubcov:
- Glavni rizik tradicionalno proističe iz bankarske panike. Kao posledica – novac se jednostavno izvodi iz banaka. Naravno, ni jedna banka nije u stanju da izdrži sličnu situaciju. Upravo zato još od 30-ih godina prvo u SAD, a zatim u drugim zemljama, bio je uveden sistem osiguranja uloga. Ipak problem je u tome što u današnjoj Evropi narod ne veruje previše u mogućnosti datog sistema.
Na taj način razvoj situacije u Portugaliji doveo je pred rukovodstvo EU i ECB složen problem. Potrebno je što je moguće pre umiriti započetu finansijsko-kredintu paniku i nastaviti realizaciju kompleksnog programa antikriznih mera. A dati program u svakom slučaju treba da se bazira na mehanizmima kreditiranja, smatra predsednik ruske Asocijacije regionalnih banaka Garegin Tosunjan:
- Evropska centralna banka i u celini Evropa imaju program stabilizacije i izlaska iz zaista vrlo složene finansijske situacije. Takav izlazak može da bude osiguran samo preko odgovarajuće podrške kreditnog sistema. Trezveni prilaz sastoji se u priznanju da podrška ekonomije može da se realizuje samo preko mehanizama kreditiranja.
Kao prvu od vanrednih mera administrativni savet Banco Espirito Santo koptirao je nov rukovodeći bankarski tim. Ovaj koraj u određenoj meri je umirio situaciju. Ipak jedan od ovdećih američkih ekonomista, profesor ekonomije i javne politike Harvardskog univerziteta Kenet Rogof vidi glavni problem finansijsko-ekonomske budućnosti zone evra u dugovima: Neverovatno dužničko breme zahvata zemlju u začarani krug. Neobično visoki državni i privatni dugovi ograničavaju mogućnosti zemlje i nesumnjivo su vezani za usporavanje rasta, što sa svoje strane otežava ”bekstvo” iz dužničke jame. Prema mišljenju Rogofa, došlo je vreme za pregovore o olakšanom dužničkom bremenu za čitavu periferiju zone evra, između ostalog za Portugaliju.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















