Posaditi šumu ne pomerivši se od kompjutera
Sada svako može da obnavlja šume. Ruski programeri su napravili sajt koji pruža mogućnost da sadite drveće, ne odvajajući se od svakodnevnog posla. Mi malo o tome razmišljamo, ali drveće, uopšte šume na Zemlji, nestaju neverovatnom brzinom. A one su osnova života – tako jedan od osnivača projekta Aleksandar Platonov objašnjava stvaranje sajta.
Sada svaki čovek koji nije ravnodušan prema prirodi može da zađe na sajt www.maraquia.com i da svega za nekoliko klikova zasadi šumu na teritoriji na kojoj je iz nekog razloga, na primer zbog požara, ona bila uništena. Otvorivši sajt, korisnik vidi pred sobom kartu sa obeleženim zelenim i crvenim tačkama: crvenim teritorijama potreba je obnova šume, a zelene su već spašene. Klikom na crvenu tačku učesnik projekta bira teritoriju gde želi da posadi drveće, zatim bira količinu, plaća narudžbinu i čeka rezultate. Čovek koji odluči da učestvuje na taj način u obnovi šume, dobija saopštenje od šumara.
Sve teritorije obeležene na karti Marakuje određuju stručnjaci. Šumari sa pametnim telefonima obilaze oštećene teritorije i dodaju ih na kartu. Zatim se određuje koliko košta da se zasadi drvo. U cenu ulazi ne samo sadnica, već i preliminarne etape: čišćenje teritorije, pripremanje tla, kao i petogodišnja nega šume. Sve procedure rade profesionalci, koji mogu da garantuju pravilno sađenje i zaštitu obnovljenih šuma od seče. Jer većina šumara uključenih u ovaj projekat saradnici su nacionalnih parkova Rusije i sveta.
Među učesnicima projekta mnogo je poznatih kompanija (na primer BMV grup, Nestle, CISCO) i poznate ličnosti (tako je predsednik Putin posadio 6000 stabala u nacionalnom parku Meščera u Vladimirskoj oblasti). Na današnji dan u projektu učestvuje nekoliko hiljada ljudi iz raznih zemalja. Servis je dostupan na engleskom, ruskom i španskom. Drvo može da se posadi ne samo u Rusiji, već i u Africi i Americi, u Kanadi, u Indiji.
Korisnici mogu da posmatraju kako raste njihovo drvo pomoću svog personalnog kompjutera, kao i na karti obnovljenih teritorija – svako mesto kada ga pritisnete kursorom, pokazuje svog spasioca.
Ljudmila Saakjan,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Vladimir Vyatkin/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















