Da li se to nemački biznis razočarao u EU?
U vodećoj ekonomiji Evropske unije – nemačkoj – problema je sve više. Najnoviji podaci govore o značajnom sniženju takozvanog „indeksa poslovnog optimizma“za tekući mesec. Novonastala situacija je direktno povezana sa „sankcionom“ politikom Zapada prema Rusiji koja, sa svoje strane, može još više da zaoštri situaciju u Evropskoj uniji.
Pokazatelj koji izračunavaju eksperti nemačkog instituta Ifo po tradiciji spada u one najbitnije sa gledišta shvatanja finansijsko-ekonomskih procesa u EU. Na bazi dinamike „Indeksa poslovnog optimizma“ ne samo da se zasnivaju prognoze, već se zaključuju konkretni sporazumi, pa se čak donose i političke odluke. Upravo zato je pad tog indeksa u avgustu u Berlinu i Briselu već proizveo vrlo neprijatan efekat. Jer srazmere tog pada su uz velikoj meri prevazišle najpesimističkije prognoze. Prethodno su eksperti službe Dow Jones Newswires predvideli da će „indeks poslovnog optimizma“ u odnosu na julskih 108.0 u avgustu izneti 107.0. Međutim, stvarni pad je bio skoro dva puta veći –106.3.
Kriza poverenja u ekonomiju Evropske unije od strane preduzimača i bankara najjače države Evropske unije u sebi nosi ozbiljnu pretnju po čitavu Evropu. „Činjenica da indeks Ifo nastavlja da pada stvara realne probleme ostalom delu evropske zone, koja se i bez toga jedva kreće napred“ – podvlači Jorg Kramer, vodeći analitičar nemačke Commerzbank.
Ovakva situacija je objektivno „legla“ na ukupan pad nemačke ekonomije od 0,2% od BDP-a, koji je nastao u drugom tromesečju ove godine. Lokalni analitičari su jednodušni: ekonomski pad i smanjenje optimizma u nacionalnom biznisu ima direktnu vezu sa „sankcionim ratom“ koji se razvio u Evropi. Sankcije koje je Brisel uveo protiv Rusije Evropskoj uniji su se vratile kao rikošet, i nisu poštedele ni Italiju, ni Francusku, ni Nemačku. U sve tri zemlje, koje su najbitnije za evropsku ekonomiju, poslednjih nedelja se zapažaju praktično istovetne tendencije. „Tehnička recesija“ je registrovana u Italiji, nulti rast ekonomije u dva tromesečja za redom u Francuskoj. A sada je kriza počela da se oseća i u samoj Nemačkoj, u „lokomotivi“ evropske ekonomije. Nije slučajno da je u tom istom, drugom tromesečju ove godine, ukupna ekonomija zemalja iz evro-zone takođe prekinula svoj rast, i to posle ionako vrlo sporog rasta koji je imala u prethodna četiri tromesečja.
„Problemi se nagomilavaju i produbljuju“ – potvrđuju španske novine El Pais i kažu: „Ukoliko se dve ekonomski glavne države Evrope - Francuska i Nemačka – još uvek koliko-toliko drže na površini, treća po vrednosti – Italija – već ide naniže. U tako spletenom prostoru stepen štete može da se poveća mnogo puta. U navedenom konkretnom slučaju – u obliku smanjenja eksporta ostalih zemalja i nadvijene opasnosti pojave treće recesije od vremena finansijske krize 2008.godine. Sve to zahteva najodlučnije delovanje. Napregnutost u odnosima sa Rusijom, velika verovatnoća da će doći do brzog nestanka rasta američke ekonomije i nepredvidivo ponašanje zemalja u razvoju komplikuju i bez toga već komplikovanu obnovu ekonomije“… Sve to govori da će Evropska centralna banka „još jako dugo“ morati da se bavi antikriznim stimulisanjem – ubeđen je analitičar holandskog lista Rabobank Mihael Everi.
U takvoj situaciji je lako razumeti nezadovoljstvo koje evropski biznismeni ispoljavaju zbog „sankcionog rata“ sa Rusijom, koji i njima stvara nove i sve ozbiljnije probleme. Prema podacima zapadnih ekonomista, evropske banke su poslednjih godina ruskim bankama i preduzećima odobrile kredite na približno 200 milijardi evra, a takođe su aktivno kupovale ruske državne papire. „U Evropi koja samo što se oporavila od duboke recesije zbog ovih novih problema lako može da dođe do novog naglog pada, posebno ukoliko se uzmu u obzir tesne veze evro-zone sa Rusijom u oblastima trgovine i energetike“ – tačno piše posmatrač austrijskog izdanja Wirtschaftsblatt Marsel Fratcšer.
Novonastala ekonomska situacija u Evropskoj uniji izgleda još dramatičnija ako se uporedi sa američkom ekonomijom. U njoj je „Indeks predviđenih ekonomskih pokazatelja“, koji izračunava istraživačka organizacija Conference Board, u julu povećan za 0,9%. To je maksimalno povećanje od marta, pri čemu su sami eksperti prognozirali mnogo manji rast – za 0,6%.
Zaključak navedenih prognoza je jednoznačan. Antiruske sankcije koje je Vašington naturio Briselu pogađaju evropsku ekonomiju i tako omogućuju jačanje konkurentskih prednosti SAD, a osim toga, jačaju Americi ekonomske i vojno-političke pozicije u svetu.
O tome je dobro napisano u jednom od poslednjih brojeva finskih novina Taloussanomat.One podvlače da je „glavni cilj vlastodržaca SAD da po svaku cenu sačuvaju status supersile“. Ima još razloga tako grozničavog postupanja Vašingtona u vezi sa Ukrajinom: „Prvo, to je izvoz nestabilnosti u region Ukrajine, što dovodi do stvaranja napregnutosti duž ruskih granica i vezuje rusku armiju i ekonomiju. Drugo, Ukrajina se može posmatrati kao polazno mesto za razmeštaj snaga koje obezbeđuju bezbednost vladajuće supersile. Treći razlog je rast konkurentnosti SAD zahvaljujući ekonomskim sankcijama u privredi i Rusije i EU.“ – kaže se u Taloussanomat-u. Tako da sve veći problemi Evropske unije, evro-zone i Nemačke za Vašington predstavljaju najveću nagradu.
Autor: Petar Iskenderov
- Izvor
- Fond Strateške Kulture
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















