Hrvatska pod pritiskom SAD zbog saradnje sa Rusijom?

Na primer, sankcije protiv sirijske nafte, kojima se Hrvatska priključila, kao članica NATO i EU- dovele su do velikih gubitaka INA-e. Ako se zbog toga rafinerija u Sisku zatvori, naravno da će mnogo ljudi ostati bez posla i da će doći do još veće krize. Cprovodeći ili podržavajući tuđe interese, hrvatska vlada urušava INA-u i samim tim i sopstvenu državu.

Nekoliko dana unazad, Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije izdalo je saopštenje u kojem se poseta Krisa Marfija-američkog senatora države Konektikat Hrvatskoj karakteriše kao „bestidni pritisak“, obzirom da se gost iz SAD svojski trudio da nagovori hrvatske vlasti da prekinu dalju saradnju sa Rusijom.

Naime, prema dostupnim informacijama, tokom svoje nedavne posete Hrvatskoj, senator Marfi je tražio obećanje od visokih hrvatskih rukovodilaca da ruski investitori neće moći da preuzmu kontrolni paket akcija u vodećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji INA, ukoliko bi u međuvremenu ona obustavila saradnju sa mađarskim MOL-om. „Hrvatska je, nesumnjivo, još jedan od evropskih poligona sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Rusije“, piše zagrebački Jutarnji list ovim povodom.

Saradnik Hrvatskog instituta za povijest, istoričar Ivo Lučić, komnetariše ove smernice koji stižu sa Zapada:

- Što se tiče pritisaka koji se vrše na Hrvatsku, vezanih za eventualnu saradnju sa Rusijom oko energenata, to je isto jedan deo politike Zapada, pogotovu nove politike koja se tiče sankcija prema Rusiji. Hrvatska teško može tu voditi samostalnu politiku. Ona je deo jednog sastava i očito se mora ponašati prema određenim pravilima.

Istina, primetno je da u Hrvatskoj danas nema tog nekog anti-ruskog raspoloženja, kao što je u vreme socijalizma u jednom dobrom delu javnosti postojao. Stvari se menjaju, međutim, Rusija će, naravno, kao velika sila sama profilirati svoju politiku i time bitno uticati na odnos Hrvatske prema toj politici, kao i celog Zapada.

Mora se pomenuti da nisu samo energetske teme bile na dnevnom redu tokom susreta senatora Marfija sa predstavnicima državnog vrha Hrvatske. Visoki gost je takođe pokušao da ubedi hrvatske sagovornike da pristanu na kupovinu američke vojne tehnike, tačnije helikoptera. Zapravo, cilj nabavke novih, američkih helikoptra je da se zamene postojeći ruski vojni helikopteri Mi8. Naš sagovornik, gospodin Lučić ipak ima određene rezerve prema ovoj mogućnosti:

- Po mom mišljenju, logično je da Hrvatska ide u tom pravcu. Naravno, pitanje je vremena i cene po kojoj će Hrvatska to postići. Kao jedna od republika koja je ulazila u sastav Jugoslavije, Hrvatska je imala rusko naoružanje, te helikoptere Mi8. Sad je očito neko novo vreme, neki novi odnosi, uslovi i Hrvatska ide ka standardiziranju opreme sa ostalim članicama NATO pakta.

Činjenicu da je Hrvatska članica NATO pakta i EU, kao i da stoga mora slediti politiku koju drugi određuju u njeno ime, dr. Jelena Jurišić, sa odeljenja komunikologije Sveučilišta u Zagrebu vidi kao mač sa dve oštrice:

- Ipak sve ovo ne čudi, Hrvatska stalno govori da je ona članica NATO i EU i da se mora pridržavati njihovih odluka i interesa u određenom smislu. Međutim, vidimo da je to ponekad i na uštrb Hrvatske i interesa hrvatskih kompanija.

Na primer, sankcije protiv Sirije, kojima se Hrvatska priključila, dovele su do velikih gubitaka INA-e. Pre nekoliko nedelja je na sednici skupštini INA-e, bila na glasanju odluka o zatvaranju rafinerije u Sisku. Rafinerija je glavna fabrika u tom gradu, u kojoj praktično svaka porodica ima bar po jednog zaposlenog. Ako se ona zatvori, naravno da će mnogo ljudi ostati bez posla i da će doći do još veće krize.

Samim tim, sprovodeći ili podržavajući tuđe interese, hrvatska vlada urušava INA-u i samim tim i sopstvenu državu.

Ministarstvo inostranih poslova Rusije, zaključuje u saopštenju, da pod plaštom sankcija Vašington zapravo u poslednje vreme vrši bespoštedni pritisak na države jugositočne Evrope, u tom smislu i na Hrvatsku, kako bi maksimalo ograničio saradnju Rusije sa državama tog regiona u energetskom i vojno-tehničkom sektoru.

Jovana Vukotić,