Ukrajina: federalizacija - ne, nestabilnost - da
Novi saziv Vrhovne Rade, kao i vlada, u kojoj su se u smislu ministara našla i tri stranca, ali i izjave predsednika Petra Porošenka da će Ukrajina ostati unitarna država i da će se kretati putem evroatlantskih integracija, pokazuju da konfliktni potencijal vlasti još uvek postoji.
I sve one predizborne parole o tome da je država umorna od rata, da joj je potreban mir, stabilnost, procvat i realni suverenitet, ostale su tek stilske figure. U suštini, to su samo reklamni slogani određenih poslanika i njihovih partija.
Sve su uočljivije razlike između predizbornih obećanja i onoga što se u realnosti dešava. Ekonomski i socijalni problemi, kojih je sve više, ne samo da se ne rešavaju, već su i sve dublji. Zbog toga što država sopstvenog novca za razvoj nema, a sa Rusijom su odnosi prekinuti i bivaju sve lošiji, a zapadne tranše su nedovoljne. I potpuno je neizvesno kuda taj novac nestaje- izjavio je predsednik Češke Zeman, koji je usput pitao postoji li uopšte svrsishodnost novih evropskih ulaganja u Ukrajinu. Bez obzira na postojanje minskih sporazuma i nedavno postizanje preliminarnog sporazuma Kijeva i Donbasa povodom uklanjanja teškog naoružanja sa linije konflikta i prekida vatre, principijalno se ništa nije promenilo u zoni sukoba. Čini se da ukrajinske vlasti još rade na tome da silom reše probleme istočnih teritorija. Politikolog Aleksandar Gušin je i objasnio zašto:
- Mnogi se u Kijevu nadaju da će izbeći federalizaciju i ako se uzme u obzir pritisak Zapada na Rusiju kako bi se umekšao stav Moskve na istoku, objasniti da je nophodno očuvati istočne oblasti u sastavu Ukrajine, na osnovama decentralizacije. Kijev je saglasan po pitanju meke varijante decentralizacije, ali ne više od toga. Naravno, uticaj Amerike i Evrope je veoma jak. Nisu slučajne poslednje posete Nuland i Bajdena. A sam Porošenko mora ne samo da balansira između Rusije i Zapada, već i unutar države, imajući u vidu pritisak oligarha i oružanih grupacija.
Profesor katedre spoljnopolitičke delatnosti Rusije na Fakultetu nacionalne bezbednosti Ruske akademije makroekonomije Aleksandar Mihajlenko smatra da mir u državu može doneti samo direktni dijalog sa predstavnicima Donjecka i Luganska:
- A to Kijev ne želi. To se može zaključiti po tome što oni faktički ne prihvataju minski format. Znači oni, moguće je, nisu sasvim samostalni pri donošeenju odluka i zato su tako česte posete inostranih predstavnika. I više je Kijev zainteresovan za raspodelu mesta u Radi i u vladi. Problemi vlasti koji leže na površini odražavaju se na stanje stvari u državi i pre svega na pitanja kraja građanskog rata.
Obe strane se trude da sprovedu lokalne mere u smislu prekida bojnih dejstava. Ali punog dijaloga do sada nije bilo i nije predviđen. A upravo bi dijalog mogao dovesti do toga da konflikt počne da jenjava. Naravno, pri uslovu da Kijev čuje svoje oponentne i učini korake ka tome. Glavna predizborna parola o uspostavljanju mira, jedinstva i saglasnosti, ostaće nerealizovana. Kijevu, vidimo, jednostavno nije do toga.
Ilija Harlamov,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Alexandr Maksimenko/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















