Karadžić traži rezoluciju Saveta bezbednosti
U pismu upućenom predsedniku Saveta bezbednosti Le Luong Minhu, Karadžić je objasnio da je Žalbeno veće Haškog tribunala odbilo da prizna postojanje tog sporazuma i njegov uticaj na proces koji se vodi protiv njega bez rezolucije Saveta bezbednosti, objavio je večeras Hahaški tribunal.
Karadžić je ukazao da je iz tog razloga pozvao Savet bezbednosti da prizna i osnaži sporazum o imunitetu od krivičnog progona u Haškom tribunalu, koji je kako tvrdi, Holbruk sa njim zaključio upravo u ime tog tela (Saveta bezbednosti) 18. jula 1996. godine.
Bivši predsednik RS je u pismu predsedniku Saveta bezbednosti ukazao i na "istoriju tog slučaja", navodeći da je 18. jula 1996. godine sa Holbrukom zaključio sporazum prema kome je Karadžić pristao da se povuče iz političkog i javnog života, dok se Holbruk složio da se Karadžić ne suoči s optužbama Haškog tužilaštva".
"Ja sam svoj deo dogovora ispunio i povukao se iz javnog i političkog života", naveo je Karadžić i dodao da nije bilo "na njemu da traži donošenje rezolucije Saveta bezbednosti o sporazumu".
O tome je trebalo da se pobrine Holbruk, kada su pravljeni sporazumi o nadležnostima UN, kao što je to učinjeno u Dejtonu. Pored toga, Karadžić tvrdi da je taj sporazum bio priznat od međunarodne zajednice i podseća da se "slobodno kretao po Bosni uprkos prisustva Sfora i Ifora", ali da je Haški tribunal posle njegovog hapšenja 2008. odbio da prizna sporazum.
Podsetio je i da je tužilaštvo u više navrata menjalo svoj odnos prema sporazumu, isprva tvrdeći da on nije postojao, a potom da nema uticaja na proces.
On je naveo da bi presedan Haškog tribunala u njegovom slučaju okončao mogućnosti da diplomate rešavaju konflikte po svetu.
„Šta će biti ako se sada predsednik Avganistana sustretne s ponudom Holbruka? S obzirom na moje iskustvo, on će zatražiti rezoluciju Saveta bezbednosti pre prihvatanja bilo kakve ponude ili ulaska u bilo koji sporazum", naveo je Karadžić.
On je upozorio da, ukoliko Savet bezbednosti ne želi da stane iza svojih diplomata koje pregovaraju širom sveta - od Sudana do Hondurasa - da bi okončali krize, onda ubuduće ne može ni očekivati da oni budu ozbiljno shvaćeni.
Početak suđenja Karadžiću zakazan je za 26. oktobar.
- Izvor
- Novosti
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















