Rusija i Evropa: Šta dalje?
Odnosi Rusije i Evrope preživljavaju krizu. Ona je izazvana dubljim razlozima nego što je prosto situacija u Ukrajini. Rusija i Evropa nisu mogle da izgrade, zahvaljujući naporima SAD, zajednički prostor od Lisabona do Vladivostoka.
Činjenica ostaje činjenica, Evropa nije u stanju da vodi nezavisnu politiku. Nema sopstvenih mogućnosti, a možda ni želje. Posebno u vojno-političkoj sferi. Kriza u odnosima Rusije i EU ispoljava se u najneočekivanijim formama, a proširenje NATO-a na istok samo podliva ulje na vatru. Odražava se i odsustvo političkog jedinstva u samoj Evropi. Sve to govori o zajedinjenosti EU.
Britanska politika je barometar u evroatlantskim odnosima. Vašington računa na London, kako bi preneo svoju politiku. Danas London po pravilu istupa u ulozi „evropskog kritičara“.
Strategija NATO-a tradicionalno se gradi na američkim pogledima. Bez SAD vojni blok ne može da postoji. U uslovima teškog finansijsko-ekonomskog položaja Evropa sve teže može da „odreši kesu“ za odbranu. Ali mora. Prekookeanski partner ne dozvoljava joj da se opusti. I on je dao jasnu naredbu Briselu: „zatrpati“ Moskvu sankcijama zbog pridruživanja Krima i njenog stava o Ukrajini, kaže šef odeljenja za evropsku bezbednost Evropskog instituta RAN Dmitrij Danilov.
- Pridruživanje Krima i Sevastopolja Rusiji naši zapadni partneri-oponenti od početka su nazivali „ruskom agresijom“, „aneksijom“, „oružanom agresijom“. U tim uslovima sve sankcije polaze od toga bazičog shvatanja. Rusija nikada neće odustati od Krima i Sevastopolja. U datom slučaju Evropa i SAD upadaju u zamku sopstvene sankcione logike. Bilo je prilično problematično ući, ali je moguće... A izaži je krajnje malo verovatno u doglednoj perspektivi, pošto radi toga da bi se to učinilo, moraće da se prizna Krim i Sevastopolj u sastavu Rusije. Na šta se Zapad neće rešiti.
Dostizanje minskih dogovora hronološki se podudara sa uvođenjem trećeg paketa sankcicija protiv Rusije od strane EU i rundom pregovora o integraciji Evrope sa Ukrajinom. Znači, ne radi se o Ukrajini? Znači, linija podele između Rusije i Evrope nekome odgovara? Govori načelnik sektora za probleme regionalne bezbednosti Centra za odbrambena istraživanja RISI Sergej Jermakov.
- Hlađenje se nije desilo u kontekstu vojno-političkih konfrontacija ili konfrontacija sa Evropom, već u kontekstu ekonomskih pitanja koja su mogla da se reše dogovorom. Šta više sa Evropom se stalno vodio dijalog o harmonizaciji naših odnosa, tačnie ono što se kod njih naziva proširena asocijacija evropske trgovine. Sa naše strane to je Carinski savez i Evroazijski savez. Ali umesto harmonizacije dobili smo to što smo dobili.
Sankcije menjaju logiku strateških odnosa Rusije i EU. Šta će biti dalje? Pokazaće vreme. Ali za sada naporima Vašingtona raskol između dva dela Evropa preti da se pretvori u provaliju.
Komandant NATO snaga u Evropi Bridlav obratio se Pentagonu sa molbom da osigura dodatne trupe i naoružanje zbog tobože stalne ruske opasnosti. A šef Pentagona Hejgel nedavno je ozbiljno tvrdio da se Rusija bliži granicama NATO-a... I to se govori sasvim ozbiljno!
Jasno je da sa takvom Evropom Rusija skoro ne može da uspostavi dijalog.
Timur Blohin,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Sergey Venyavsky/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















