Ispostavilo se da je „evropska“ Ukrajina preskupa za Stari svet
Ukrajinska kriza, izazvana preko okeana, poremetila je ravnotežu na evropskom kontinentu.
Oružani sukob u Donbasu, antiruske sankcije, uzvratne mere Moskve, opšta politička nestabilnost i kao posledica toga, sve veća konfrontacija sa Zapadom, u principu nisu potrebni ni Rusiji, ni Evropskoj uniji. Međutim, u svemu tome postoji jedna strana koja ima najviše koristi od toga, a nalazi se daleko od uzavrelih političkih strasti i skida ekonomski „kajmak“ u vrelom kotlu unutrašnjih evropskih problema.
Evromajdan i tragični događaji koji su posle njega usledili jasno su pokazali – evropska elita nije samostalna u donošenju najvažnijih odluka koje utiču na život miliona stanovnika kontinenta. U suštini, mnogi njeni predstavnici se odavno nalaze „pod papučom“ Vašingtona i primorani su da deluju polazeći isključivo od njegovih interesa. Sankcije prema Rusiji, koje je usvojila EU, između ostalog, i pod otvorenim pritiskom SAD, sve češće imaju suprotni efekat. Apsolutno je jasno, kao što je više puta rečeno u Kremlju, da Rusija Krim neće dati i da će pomagati stanovnicima na istoku Ukrajine koji su se našli pod presingom ratobornog Kijeva. Dakle, gubi se samo tlo za uvođenje novih mera ograničenja. Ne samo to, u Evropi se sve češće čuju izjave o neefikasnosti ovakve politike, čak i o njenoj potpunoj besmislenosti. Ipak, Vašington i dalje sprovodi svoju liniju, primoravajući i Evropu na to. O tome šta ovo znači za nju govori dekan katedre za sociologiju i politikologiju Finansijskog univerziteta pri vladi Rusije Aleksandar Šatilov:
Evropa, naravno, nije imala interesa ne samo od ukrajinske krize u celini, već ni od organizovanja Majdana. Jer, iako je Ukrajina deklarisala svoju privrženost idejama evrointegracije, njen ulazak u sastav Evropske unije je od početka predstavljao fantastičan projekat. EU nije bila spremna da hrani 42-milionsku Ukrajinu, to nije bilo realno. A da ne govorimo o tome da su Evropljani od početka razmišljali o svim rizicima usled zaoštravanja ekonomskih odnosa s Rusijom. Ipak, ovaj projekat je proguran, jer su SAD nametnule Evropljanima neisplative sankcije prema Ruskoj Federaciji.
Ispostavilo se da su Evropljani, želeći da kazne Rusiju po nagovoru SAD, sami sebe kaznili. Uzvratni efekat uvođenja sankcija evropski biznis oseća sve jače i sve češće daje izjave o potpunom odsustvu perspektive scenarija koji je izabrala politička elita. Ne samo to, Evropska unija čak nije ni podozrevala kolike će biti dimenzije „proždrljivosti“ Kijeva, koji se skoro svakodnevno obraća evropskim „prijateljima“ radi novih i novih porcija finansijske pomoći. U Briselu je već data izjava o tome da budžet Evropske unije jednostavno ne može da izađe na kraj s ovakvim „rableovskim“ apetitima. Predsednik Ukrajine Petar Porošenko čak nije ni pozvan na još jedan u nizu samita.
Rukovodilac pokrajinskog predstavništva „Fonda za konceptualne tehnologije“ Valerij Pjakin je naveo primer uticaja na Evropu rezultata takozvne ukrajinske evrointegracije:
- Klasičan primer za to kako je Evropa postradala predstavljaju „Mistrali“. Svaka zemlja ima određene ekonomske odnose s Rusijom. Postoje ugovorni odnosi čije izvršenje ne utiče samo na reputaciju zemlje, već i na konkretnu poslovnu oblast. Zbog toga, kad neka zemlja bira međunarodnog partnera, ona pokušava da obezbedi svoju budućnost. Sprovođenje američkih sankcija vodi ka tome da one zemlje koje bi želele da održavaju ekonomske odnose s Evropom sad više vole da ih uspostavljaju s trećim zemljama, između ostalog, s grupom BRIKS.
U poslednje vreme ne izjavljuje samo evropski biznis, već i diplomate sve češće govore o tome da politika sankcija prema Moskvi neće dovesti do željenih rezultata. Ministar inostranih poslova Nemačke Frank-Valter Štajnmajer je nedavno izjavio: „Onaj ko želi da obori Rusiju na kolena uz pomoć ekonomskih sankcija, veoma greši misleći da će to osigurati bezbednost Evropi i da to odgovara interesima EU.“ Preostaje nam da se nadamo da će ova tačka gledišta pre ili kasnije postati dominantna u Starom svetu i da će njeni lideri napokon pokazati da su samostalni.
Ilija Harlamov,
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Mikhail Voskresenskiy/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















