
Ruski pisac Daniel Granin proslavio 97. rođendan
Čestitka predsednika Putina
Predsednik Ruske Federacije (RF) Vladimir Vladmirovič Putin čestitao je piscu Danielu Aleksandroviču Graninu 97. rođendan, saopštila je pres- služba Kremlja, a preneo Itar Tass.
„Kao istaknuti ruski pisac i društveni radnik, blistavi predstavnik ratnog pokoljenja, Vi ste se u svom stvralaštvu uvek bavili opštečovečanskim, svetski značajnim problemima, utemeljivali veru u dobro i pravičnost, u neprolazne moralne i duhovne vrednosti. I zato su Vaše knjige i publiscistika traženi i aktuelni“, kaže se u Putinovoj čestitiki.
Pisac i društveni radnik Daniel Aleksndrovič Granin (pravo pezime German) rođen je 1. januara 1919. g. u selu Volninju u Kurskoj oblasti (po drugim podacima rođen je u selu Volskoj, Saratovske gubernije) u porodici šumara. Od detinjstva je živeo u Lenjingrdu (sada Sankt Petrburgu).
Posle Drugog svetskog rata bio je načelnik rejonske distributivne električne mreže, asistent na Politihničkom institutu, autor više studija iz svoje struke, elektrotehničkih nauka.
Prvi književni radovi Granina bili su tematski vezani za drugu polovinu 1930-ih godina. Godine 1937. u časopisu „Sečivo“ (Rezec) objavnjuje svoje prve priče „Ruljkin povratak“ i „Domovina“ (Rodina) posvećene Pariskoj komuni.
Kao početak svoje profesionane književne karijera pisac smatra objavljivanje u časopisu „Zvezda“ 1949. publikacije „Druga varijanta“.
Te godine on na molbu svog prezimanjakovića, pisca Jurija Germana, uzima pseudonim Granin.
Prve Graninove knjige su privukle pažnju čitalčke kritike i publike-povesti „Spor preko okeana „(1950.), “Jaroslav Dombrovski „ (1951.) i zbornik zapsia o graditeljima Kujbivševske hidrocentarle „Novi prijatelji „ (1952.).
Njegov rvi roman „Tragaoci“ objavnjen 1956. doneo mu je veliku popularnost u Sovjetskom Savezu.
Istaknuti društveni radnik
Tokom dužeg vremenskog period Granin se bavio društevnim radom: u Savezu pisaca, Vrhovnom sovjetu i Predsedničom savetu, učestvovao na međunarodnim susretima i simpozijumima posvećenim nauci, ekologiji, književnosti. Ojavljeno mu je na desetine intervjua i publicističkih članaka, od kojih je neznatan broj uključen u zbornik „O gorućim pitanjima“ (1988.)
Osnovao je prvo u zemlji dobrotvorno društvo i doprineo razvoju tog pokreta u Rusiji, a bio je i jedan od inicijatora formiranja Ruskog Pen –kluba . Višekratno je biran u upravne organe Saveza pisaca Lenjingrada, biran je za poslanika Lensovjeta, člana Oblasnog komiteta KPSS, a u periodu perestrojke, bio je i narodni deputat.
Sada je Granin predsednik Međunarodng dobrotvornog fonda „Dmitrj S. Ljihačov“.
Nagrađivan kao nijedan majčin sin
Daniel Granin je heroj Socijalističkog rada, laureat državnoh nagrada SSSR-a i RF koje je dobio za roman „Večera s Petrom Velikim“ (2001), nosilac je dva Ordena Lenjina, Ordena „Crvene zastave, „Radne Crvene Zastave“, „Crvene Zvezde“, dva Ordena Otadžbinskog rata II stepena, Ordena „Zasluge pred otadžbinom “ III stepena, “Ordena svetog apostola Andreja Prvozvanog”...
Od inostrnih priznanja pored ostalih dobio je nemačke nagrade: „Veliki krst za zasluge svetskom miru“ i Hajeneovu nagradu, član je Nemačke akademije umetnosti...
B. Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















