Na Balkanu milion radnika radi "na crno"

 U Crnoj Gori još uvijek nema zvaničnih podataka o stopi rada "na crno", ali ankete Saveza sindikata pokazuju da je gotovo između 35 i 40 hiljada zaposlenih koji rade bez ugovora, primaju dio ili cijeli dohodak na ruke, nemaju plaćeno socijalno osiguranje i ne uplaćuje im se radni staž. Vlada Crne Gore, pozivajući se na rezultate analize koju je uradio Ekonomski fakultet, ustanovila je da 14 posto radnika radi "na crno".

Prema najnovijim podacima, u Bosni i Hercegovini "na crno" radi oko jedna četvrtina svih zaposlenih, odnosno svaki četvrti radnik.

Prema podacima Međunarodne organizacije za rad, u Bosni i Hercegovini između 150 i 200 hiljada ljudi radi "na crno" i taj broj je u stalnom porastu, sa 20 na 23 posto. Takođe, podaci Saveza sindikata govore da u BiH više od 250 hiljada radnika radi "na crno".

Ukoliko inspekcija utvrdi da radnik u BiH radi bez ugovora o radu, propisana je zakonska kazna iznosi od 1.000 do 7.500 eura.

Ni u drugim zemljama regiona stanje nije nimalo bolje gdje, takođe, oko četvrtine zaposlenih nema ugovor o radu.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, krajem 2014. godine u toj zemlji "na crno" je radilo 600.000 ljudi, ili oko 24 posto zaposlenih. Kazne za poslodavce kod kojih rade neprijavljeni radnici su do 16.500 eura. Najviše ih je među građevincima, trgovcima, u turizmu i ugostiteljstvu, auto-transportu, agencijama za osiguranje, kladionicama i kockarnicama, ali i među zanatlijama.

U Hrvatskoj oko osam posto zaposlenih prima dio ili cijelu mjesečnu platu "na ruke", što je oko 90.000 radnika, pokazali su podaci Poreske uprave za 2014. godinu.

Nerijetko se dešavaju i tragedije na gradilištima kada radnik koji je bio angažovan bez ugovora o radu pogine, a njegova porodica ne dobije materijalnu odštetu.

Neformalna zaposlenost ili rad na crno podrazumijeva rad u neregistrovanoj firmi, bez formalnog ugovora i bez penzionog i zdravstvenog osiguranja, sa jednom platom na papiru, a drugom na računu.