Baltik nezadovoljan NATO trupama, traži vazdušnu podršku
Letonija, Litvanija, Estonija i Poljska nastavljaju da vrše pritisak na NATO, tražeći pojačanje vazdušne podrške na svojim teritorijama kao sredstvo za suprotstavljanje navodnoj ruskoj agresiji.
NATO će razmestiti četiri međunarodna bataljona u Poljskoj i tri baltičke zemlje kao odvraćanje Rusije, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za medije pred sastanak ministara odbrane u Briselu.
Dok baltičke članice NATO-a pozdravljaju raspoređivanje trupa, čini se da im to nije dovoljno i zvaničnici vlade insistiraju da se pojačavanje proširi. Baltičke zemlje i Poljska očekuju da im NATO pomogne da stvore sistem protivvazdušne odbrane kao štit protiv pretnje od napada ruskih aviona i raketa, javila je agencija Rojters navodeći izjave zvaničnika u ovom regionu.
„Prvo i najvažnije je odbrana našeg vazdušnog prostora“, izjavio je ministar odbrane Estonije, general potpukovnik Riho Teras, koji je dodao da je „vazdušna odbrana izazov koji je treba da bi se zajednički reši sa NATO-om“.
Prema litvanskom ministru odbrane Juozasu Olekasu, avioni NATO-a koji obezbeđuju baltičko nebo su neophodni da bi „zaustavili moguću vazdušnu agresiju“.
„Raspravljamo o stvaranju regionalnog protivvazdušnog sistema srednjeg dometa zajedno sa Letoncima, Estoncima i Poljacima“, dodao je Olekas.
On je istakao da će pokrenuti pitanje tokom pregovora sa NATO-om u utorak i sredu u Varšavi.
Baltičke države tvrde da im je potreban presretač raketa srednjeg dometa američko-norveške kompanije „Kongsberg grupen“ i američkog ugovarača „Rejteona“.
„Ne govorimo o odbrani Litvanije. Govorimo o kredibilitetu čitavog pakta“, naglasio je ministar spoljnih poslova Litvanije Linas Linkevičius.
Moskva je više puta negirala da pokušava da preti bivšim sovjetskim republikama.
„Rusija nikada neće napasti nijednu zemlju-članicu NATO-a. Nemamo takve planove“, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Mnogi visoki zvaničnici NATO-a ukazuju da su priče o mogućem napadu Rusije neosnovani i taj stav dele Pariz i Berlin.
Međutim, male su šanse da se ispuni zahtev za naprednim raketama, dok se južne evropske zemlje bore sa neviđenom migrantskom krizom. Mnogi smatraju da NATO članice koje nisu baltičke neće želeti da izdvoje sredstva samo da bi pojačale granicu zbog nepostojeće pretnje.
Takođe, ovaj potez bi primorao Moskvu da preduzme odgovarajuće mere koje ne bi pomogle u smanjenju tenzija u regionu.
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















