Prvih ljudi se ukrštali sa hominidom koji još uvek nije poznat nauci
Naučnici iz Grčke i SAD pratili su evoluciju gena kodiranog u jednom od proteina u ljudskoj pljuvački i došli do zaključka da je njegova pojava u genomu rezultat ukrštanja prvih ljudi sa hominidom koji još uvek nije poznat nauci.
Ljudska pljuvačka sadrži niz bioloških materija: enzime za varenje hrane, baktericidna jedinjenja kao i glikoprotein mucin, koji joj daje karakterističnu strukturu nalik na gel. U sastavu mucina nalazi se i belančevina MUC7 kodirana istoimenim genom. Ona odavno privlači pažnju naučnika i genetičara.
Kako su pokazale prethodne studije, gen MUC7 nosi nekoliko ponovljenih ključnih genetskih instrukcija — takozvani tandem ponavljanja. Pri tome se, kod različitih predstavnika primata, njihov broj razlikuje: kod majmuna je to 11-12, a kod ljudi 5-6. Pretpostavlja se da je verzija ljudskog gena MUC7 sa pet ponavljanja glavni uzrok zaštite od astme.
U najnovijem radu, kako bi u potpunosti istražili sve fiziološke funkcije proteina MUC7 i njegovo evolutivno poreklo, genetičari su analizirali čak 251 genom. Oni su nasumično odabrani među predstavnicima moderne evropske, afričke i azijske populacije, ali genetičari nisu potvrdili raniju pretpostavku o vezi jedne od varijanti ovog gena sa otpornošću na astmu. Istraživanje je pokazalo da su strukturne varijacije gena snažno uticale na kompoziciju i količinu bakterija koje žive u ustima. Protein MUC7 je povećavao sposobnost pljuvačke da veže mikrobe i doprinosi neutralizaciji opasnih bakterija.
Međutim, osim ovoga, naučnici su otkrili da struktura ovog gena kod ljudi koji žive u subsaharskoj Africi ima veoma karakteristične osobine. Čak i geni neandertalaca imaju više sličnosti sa ovim genom kod većine ljudi.
Ova činjenica je dovela do toga da genetičari tvrde kako su se drevni preci Afrikanaca koji žive u Subsaharsoj Africi ukrštali sa, u nauci, i danas nepoznatom vrstom hominida. Naučnici su ih nazvali „avetinjskom“ vrstom drevnih hominida.
Kako je pokazala analiza mutacija gena, upliv „stranog“ genetskog materijala u ljudski genom kao rezultat ukrštanja sa „avetinjskom“ vrstom desio se pre 150.000 godina. U ovom slučaju, evolutivni put ove dve vrste, čoveka i nepoznatog hominida, razdvojio se pre 1,5-2 miliona godina.
Istraživanje je objavljeno u časopisu „Molekularna biologija i evolucija“.
Prethodna istraživanja su pokazala da su se ljudi ukrstili sa nenadertalcima nekoliko desetina hiljada godina ranije nego što se mislilo.
- Izvor
- Ilustracija: izismile.com / vostok.rs
- Povezane teme
- čovečanstvo
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















