„Doš’o Švaba čak do Ralje…”
Mnoge pesme ispevane na početku Prvog svetskog rata brzo su se pronele i do nas u Pančevu. Front je bio blizu, rat je besneo i zato nije moglo biti ni reči o njihovom javnom pevanju, ali su se one često čule kadgod su se sastajali prijatelji, beleži u svojoj knjizi „Zapisi starog Pančevca” hroničar ove banatske varoši Giga Stojnov, započinjući pripovest o stihovima koji su ispevani na frontu i u pozadini ratnih dešavanja. Zanimljivo je, dodaje on, da su one verno pratile sve događaje na srbskom ratištu, tako da je odmah na početku rata 1914. godine bila popularna pesma:
„Naša Sava, naša Drina,
Ne sme Švaba na Srbina…”
A kada je Austrougarska vojska, kojom je komandovao „feldcajgmajster” Poćorek, prešla u Srbiju i tamo bila do nogu potučena, ta velika pobeda srpske vojske, u narodu je prokomentarisana stihovima:
Doš’o Švaba čak do Ralje
Al od Ralje ne mož’ dalje.
Hteo Švaba čak do Čačka
Al’ od Cera maglu faćka…
Rodoljubivim stihovima stizale su i vesti, pa tako pošto je u Valjevu bio štab austrougarske balkanske vojske, to je i ova komanda zajedno sa svojim potučenim regimentama morala navrat-nanos da pobegne iz Srbije. I to je, veli Stojnov, zabeleženo u pesmi:
„U Valjevu cika dreka
Juri Srbin Poćoreka…”
Iz vremena kada su Austrougarska, Nemačka i Bugarska zajedno napale Srbiju i naša se vojska posle Albanske golgote dokopala Krfa, u ovim krajevima se pevala ona i danas popularna:
„Tamo daleko gde cveta limun žut,
Tamo je srbskoj vojsci jedini bio put…”
Bile su ispevane i pesme koje su govorile o nečuvenom teroru okupatora u pregaženoj Srbiji. U njima su se ponovo pojavili optimistični tonovi posle slavne pobede na Kajmakčalanu, a kad je srbska vojska probila Solunski fron i pošla u pobedonosnu ofanzivu, sve češće se i glasnije pevalo:
„Sitna kiša pada,
Austrija propada…”
Eto to su samo neke koje su u ovim krajevima pevane tokom Prvog svetskog rata, dok posebna zanimljivost prati nastajanje pesme „Zovi, samo zovi”.
U Pančevu je 1916. godine bio bataljon pionira (pontonjera) u kome su služili samo Česi. Kadgod su oni išli na vežbe, pripoveda Stojnov, uvek su pančevačkim ulicama pevali pesmu „Naša stara prava i češka država”.
Melodija je bila tako lepa da su i naši ljudi počeli da je pevuše. Jednog dana je nas nekoliko otišlo kod čika Tune Osvalda, koji je bio horovođa i kompozitor, a rodom je bio Čeh. Zamolili smo ga da nam odsvira celu pesmu i da nam protumači reči. Čika Tuna je seo za harmonijum i počeo da svira i peva. Rekao nam je da je to rodoljubiva pesma i da ju je on već pevao na note, pa čak i da joj je dao naše reči. On je napisao tekst samo prve strofe, a kasnije smo mi dodavali i druge rodoljubive stihove. Ta pesma je 1918. pevana u svakoj našoj kući i gotovo postala himna srpske omladine, piše Giga Stojnov.
Olga Janković,
Politika
- Izvor
- Austrougarska vojska na Maloj pijaci, foto: Knjiga „Zapisi starog Pančevca” / Politika/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















