Početna stranica > Novosti

Nauka kao zadnja rupa na svirali

Nauka kao zadnja rupa na svirali
05.05.2012. god.
Nakon što su donesene strategije o svemu i svačemu i na to potrošene milionske svote, Vlada RS u skladu sa nedostatkom elementarne orijentacije, stavila je na dnevni red i ono što je trebalo prethoditi svim sličnim pisanijama - strategiju naučnog i tehniloškog razvoja.

Nacrt ovog dokumenta praktično je kratkoročno omeđen na period do 2016. godine što otvara pitanje pozicije i realizacije fundamentalnih ciljeva društva. Logično bi bilo da se i ova strategija oslanja na egzaktne pokazatelje koji proizilaze iz popisa stanovništva ali praksa da se kuća pravi od krova nije izuzeta ni u ovom slučaju. Startna pozicija je više nego ilustrativna i deprimirajuća jer trenutna finansijska ulaganja u istraživanje i razvoj u Republici Srskoj iznose svega 0,25 bruto domaćeg proizvoda. Svako poređenje sa evropskim tendencijama koje proklamuju investicije u nauku do tri posto društvenog proizvoda u najjačim zemljama Unije, upozorava na potrebu realnog sagledavanja ogromnog zaostatka nauke i tehnologije u RS. Smanjenju tog jaza neće doprinijeti ni to što je ovim dokumentom planirano da se ta ulaganja u naredne četiri godine povećaju na 0,5 posto. Jedna od novina je i najavljeno osnivanje fonda za nauku, te uvođenje obaveznog namjenskog izdvajanja za istraživanja od posebnog sektorskog interesa. Nadležni u Ministarstvu nauke i tehnologije RS su dali i „viziju“ novog naučno-istraživačko-razvojnog sistema, a preduslov za njenu realizaciju je, kako su naveli predlagači, tek „ prepoznati nauku i tehnološki razvoja kao strateške vrijednosti za RS“. Ovakvo praznoslovlje govori samo za sebe jer, dok u svijetu traje rat oko prestiža u munjevitom tehnološkom i naučnom razvoju koji je u potpunosti izmijenio ljudski život, u RS se radi na „prepoznavanju“ tog procesa. No, najveći problem, čak veći i od mizerne finansijske osnove za razvoj nauke, je tragična činjenica da je nauka protjerana sa faklulteta koji su oduvijek i svuda bili, ne samo obrazovne nego i naučne institucije. U tome je nemjerljiv doprinos ministrovanja Antona Kasipovića u stvaranju ambijenta u kome je moguće sa plagiranim ili kupljenim disertacijama steći „naučno“ zvanje i pri tom još i katedru sa koje će se ono širiti nemilostrdno sakateći generacije koje su žrtve ovakvog poimanja visokokoobrazovnih i naučnih institucija.



  • Izvor
  • vijesti.RS
  • / www.vijesti.RS


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...


Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...


Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...

Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...


Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...


Ostale novosti iz rubrike »