EU štedi na nezaposlenima?
Uoči vandrednog samita lidera EU o budžetskim pitanjima, zakazanog za 22-23. novembar, u EU se pojavila ozbiljna pukotina. Ministri ekonomije i finansija 27 zemalja okupljeni u Briselu ne samo da nisu mogli da usaglase parametere izdvajanja sredstava za borbu protiv nezaposlensoti. Oni su odbili da razmatraju dato pitanje u uslovima finansijske krize. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Nastala situacija je podsetila na danas postojeću dubinsku protivrečnost dva antikrizna modula u EU – smanjenje državnih troškova i stimulisanje ekonomskog rasta – istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja za međunarodna tržišta kapitala IMEMO RAN Jakov Mirkin:
- Reč je o merama koje jedna drugoj protivreče – konsolidaciji budžeta i osiguranju ekonomskog rasta. Prvo je po pravilu smanjenje troškova, smanjenje radnih mesta u budžetskom sektoru, uvećanje poreza, između ostalog u pogledu najbogatijih slojeva stanovništva. Sve to naravno stvara recesivnu situaciju i dovodi, kako se to desilo u Grčkoj, pre do pada ekonomije nego do povratka na putanju sabilnog ekonomskog razvoja.
Posebno treba istaći da je Savet EU na nivou ministara ekonomije i finasija rešio je da prikoči rad socijalnih programa pod pritiskom poslanika Evropskog parlamenta. Ovde igra ulogu potreba da poslanici slušaju raspoloženja svojih birača. A oni nisu ni malo naklonjeni „prelivanju“ sredstava iznadcionalnih ekonomija za potrebe suseda – makar i iz najboljih namera.
Ali šef sektora za političke integracije Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnikov nije sklon da preterano krivi za nastalu sitauciju ministre i evropske poslanike. U razgovoru za Glas Rusije on je podsetio da glavna obaveza u borbi sa nezaposlenošću i u realizaciji drugih socijalnih programa ipak leži na nacionalnim vladama:
- U sferu borbe protiv nezaposlenosti EU je uključena samo delimično. Ona istupa pre kao neki pomoćni instrument. Veći udeo odgovornosti u datoj oblasti leži upravo na nacionalnim vladama. Radi se o tome što finansijska praksa EU pretpostavlja izdvajanje u okviru odgovorajućih projekata i programa ne više od polovine neophodnih sredstava. Drugim rečima, radi se ne o finansiranju, već o sufinansiranju. A preostalu polovinu treba da traže nacionalne vlade. Jasno je da je vrlo šteko činiti to u uslovima finansijske krize i socijalno-ekonomskih problema u konkretnim državama.
Privlači pažnju da su na spisak zemalja lišenih finansijske pomoći za borbu protiv nezaposlenosti linijom EU dospele ne samo problematične Španija i delimično Italija, već i sasvim bogate Austrija, Danska, Finska i Švedska. Broj nezaposlenih u njima nije za sada preteći, ali šta bude ako se i dalje nastavi smanjenje programa za razvoj i stimulisanje ekonomije?
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















