Antikrizni mehanizmi EU mogu da dobiju nove klijente
Savetovanje Evropske komisije o oceni makroekonomske situacije u zemljama EU koje je proteklo 29. maja u Briselu moralo je da konstatuje neizbežno – nastavak recesije i puzeće proširivanje areala problematičnih država zone evra.
Evropska komisija je dobila relevatne osnove da ubroji u njih i Sloveniju koja je tradicionalno bila ekonomski izlog postjugoslovenskog prostora, čiji stanovnici su teško mogli da se osumnjiče za socijalno džabalebarenje. To znači da kriza u zoni evra izbija na nov nivo, uvlačeći u svoju orbitu regione sa drugim privrednim modelima nego što su Grčka i Kipar, smatra naš komentator Petar Iskenderov.
Prva ozbiljna svedočenja o padu slovenačke ekonomije u kriznu jamu pojavila su se još u martu tekuće godine. Upravo tada je kanal poslovnih vesti Blumberg saopštio da nova zemlja kojoj će biti potreban stabilizacioni program EU i MMF može da postane Slovenija. Državne finansije ove države na jugu Evrope nalaze se u žalosnom stanju, konstatovali su eksperti. Međunarodne rejting agencije već su upozorile slovenačke vlasti da ekonomiju zemlje očekuje do kraja godine smanjenje unturašnjeg bruto proizvoda, koje se meri dvocifrenim brojem.
Međutim, evropski antirkizni mehanizmi nemaju tako mnogo mogućnosti kako bi spasavali nove klijente. Osnovne nade Evropska komisija polaže na Evropski stabilizacioni mehanizam, pokrenut u oktobru 2012. godine. Ipak teško da on sam po sebi može da spase problematične zemlje, posebno ako se njihov spisak uveća, istakao je u razgovoru za Glas Rusije direktor Bankarskog instituta ruske Visoke ekonomske škole Vasilij Solodkov.
- Reč je o novom izvoru za rešavanje postojećih dužničkih problema. Ipak on ove probleme najverovatnije neće rešiti jer EU svodi problem smanjenja dugova na smanjenje budžetskih deficita zemalja dužnika. A to sa svoje strane smanjuje ekonomski napredak i poreske prilive. Ispada začarani krug.
Zaista, stvar može da se ne završi na Sloveniji. Referat eksperata Evropske komisije izražava posebnu zabrinutost povodom razvoja situcacije u još dve države – Španiji i Francuskoj. U nastaloj situaciji Brisel mora da preduzima stroge mere i da uspostavlja fiskalnu disciplinu u okviru čitave EU, podvukao je u razgovoru za Glas Rusije profesor ruske Finansijske akademije Boris Rubcov:
- Ako to ne pođe za rukom, tada nesumnjivo perspektive EU deluju prilično problematično. Pitanje ili će biti rešeno, ili ako ne bude rešeno u punom obimu, tada je moguće izvesno sažimanje postojeće zone evra.
Preporuke Evropske komisije će se razmatrati i na samitu EU krajem juna, posle čega će postati predmet diskusije na sastanku ministara finansija. Ipak sadržaj diskusija ne izaziva sumnje: kriza u zoni evra očigledno jača.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Luigi Rosa/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















