U očekivanju pragmatičnog Irana
IAEA smatra da će uz novog predsednika Irana razgovor o nuklearnom programu Islamske Republike biti uspešniji. Stručnjaci nisu toliko optimistički raspoloženi, ali se slažu s tim da izbor Hasana Rouhanija daje novu nadu.
Novi predsednik Irana Hasan Rouhani, po svojim sopstvenim rečima, namerava da učini aktivnijim pregovarački proces sa šestorkom međunarodnih posrednika (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Nemačka). Na osnovu ovoga analitičari zaključuju da možda postoji mogućnost za eventualno otopljavanje u odnosima između Irana i Zapada. U svakom slučaju, Rouhanov nesumnjivi plus je u tome što je manje omražen od prethodnika Mahmuda Ahmadinežada. Međutim, skeptici smatraju da optimizam u pogledu novog predsednika nije preterano opravdan. U stvari, aktivan borac protiv režima ajatolaha je bio upravo prethodni predsednik. Govori glavni urednik časopisa „Rusija u globalnoj politici“ Fjodor Lukjanov.
- Ahmadinežad je fanatično religiozan čovek, na početku predsedničkog mandata podržao ga je ajatolah Hamnej, a pred kraj mandata se prilično snažno razišao s mulama. I zaista, postoji tačka gledišta da je pored svih ultrakonzervativnih pogleda i odioznog ponašanja upravo Ahmadinežad bio olicetvorenje onih koji su smatrali da je vreme da se menja sistem vladavine bogoslova koji je utemeljio ajatolah Hamnej. Treba da postoji država koja se čvrsto pridržava islamskih principa, ali ne teokratija. Novi predsednik Irana je – pored sve svoje umerene retorike – sveštenoslužitelj na visokoj dužnosti. Možda se Iran vratio na tradicionalni put posle izvesnog cik-caka koji je predstavljao Ahmadinežad.
Međutim, drugi stručnjaci ističu da je Rouhani pre svega pragmatičar. Dakle, proširenje saradnje s međunarodnom zajednicom za njega predstavlja nizbežan korak. U intervjuu za „Glas Rusije“ direktor Programa Al-Sabah, profesor Anuš Ehtešami podseća da je Rouhani dugo godina bio diplomata:
- Njegov stil su kompromisi i pragmatizam. Ali ako može nešto da uradi, to još ne znači da će to učiniti. Ahmadinežad je uspeo da pokvari odnose sa skoro svim zemljama s kojima se Iran graniči, i Rouhani će morati mnogo da učini da bi prevladao otuđenje koje ove zemlje sad osećaju prema Iranu.
Izdvaja se pitanje odnosa između Irana i Izraela. Kao što je poznato, prethodni iranski predsednik je pozivao da se Izraelci pobacaju u Crveno more. Nespremnost da se pređe s parola na konkretna dela u mnogome je bila povezana s tim što se iza leđa Tel-Aviva pomaljala velika senka Vašingtona. Istina, dolazak Obame u Belu kuću podudario se s promenom pogleda američke političke elite na značaj Izraela za SAD. Međutim, jasno je da Amerikanci neće ostaviti Izraelce: to je njihovo utvrđenje na Bliskom istoku, i u vojno-političkom i u idejnom smislu. I dok stvari tako stoje, sve će ostati na svojim mestima. Rukovodilac Centra za istraživanje Irana pri Univerzitetu u Tel-Avivu, profesor David Menašri izložio je za „Glas Rusije“ svoju tačku gledišta u vezi s ovim pitanjem:
- Pošteno govoreći, sad mi je teško da sudim o bilo kakvim perspektivama. Verovatno će za Izrael biti bolje ako glavna žiža iranske politike bude usmerena na neke druge probleme. Ukoliko za vreme Rouhanija i dođe do nekih promena u odnosima s Izraelom, to se u svakom slučaju neće desiti odmah. Glavna bojazan Izraelaca jeste to da Rouhani neće moći ili da mu neko neće dozvoliti da počne da čini ustupke u vezi s nuklearnim pitanjem. On može da zamoli da se skinu sankcije i Izrael se plaši da će Zapad poslušati slatku melodiju koja dopire iz Teherana, promeniti svoju politiku i dati Iranu još neko vreme, a Iran će se u međuvremenu baviti svojim nuklearnim programom.
Kako ističu stručnjaci, konflikt unutar Sirije, sunitsko-šiitski sukobi, problema Saudita – to je samo mali deo problema koje je nasledio novi iranski predsednik. Njegova glavna briga jeste sve veća sekularizacija iranskog društva, slaba nacionalna ekonomija, zavisnost zemlje od izvoza nafte. Koliko je predsednik Irana spreman za ovo – nije toliko pitanje za Rouhanija koliko za iranski klir, koji određuje generalnu liniju u razvoju Islamske Republike.
Sergej Duz,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















