Zona slobodne trgovine pod znakom pitanja
U uslovima rastuće ekonomske konkurencije u svetu, posebno pri stalnom rastu uticaja azijskih država, Evropa i Amerika su rešile da ujedine svoje napore. U ponedeljak, 8. jula u Vašingtonu su počeli pregovori među SAD i EU o formiranju najveće zone slobodne trgovine koja bi obuhvatala 800 miliona potrošača i na nju bi otpadala polovina ukupne svetske proizvodnje.
Ali, konačno rešenje neće biti brzo doneseno. Pregovori su počeli i to je važno, obzirom na skandalozna otrkića da je SAD špijunirala svoje partnere iz EU. Mnogo se govorilo o mogućem prekidu pregovora o formiranju transatlantske zone slobodne trgovine sa SAD, obzirom da su evropski političari ipak bili u šoku nakon otkića da su bili prisluškivani. Na primer, nemačke socijal- demokrate i „zeleni“ tražili su otvoreno u Evropskom parlamentu da se prekinu bilo kakvi pregovori, ukazujući na odsustvo uzajamnog poverenja. Ali, pragmatizam, kako obično biva, nadjačao emocije i Evropljani su ipak odputovali u Vašington.
Transatlantska zona slobodne trgovine se razmatra i kao vrsta reakcije na globalnu finansijsko-ekonomsku krizu. Govoreći o makroekonomskim posledicama novog dogovora, neki eksperti prognoziraju mogući rast sveukupnog BND u Evropi za 0,5%, a u SAD za 0,4%. Prema nekim računicama evropskih analitičara, u Evropi se može pojaviti čak do 400 hiljada novih radnih mesta, a to se svakako pozitivno može odraziti na sve prisutniji problem - nezaposlenost mladih.
U svakom slučaju, obe strane će se naći u plusu- ni u SAD, ni u Evropi neće biti gubitnika. Zato su obe strane zainteresovane za nastavak pregovora i objektivnih prepreka za realizaciju projekta nema. Bezuslovno, podaci koje je Eduard Snouden obelodanio, mogu baciti senku na pregovore. Ove nedelje špijunski skandal će biti tema za razmatranje odnosa između EU i SAD. Ali, malo je verovatno da će na praktičnom nivou ove okolnosti negativno uticati na odnose Amerike i Evrope.
Šef odelenja evrospke bezbednosti Evropskog instituta RAN Dmitrij Danilov je primetio da ovaj skandal može da utiče na proces pregovora tek kratkoročno i dodaje:
- Špijunski skandal već utiče na ovaj proces. Prilično je teško postići konsenzus unutar EU, a u vezi sa tim skandalom. Evropljani će nesumnjivo, u nekoj meri, tražiti da proces pregovora sa SAD bude transparentniji, kao i sami transatlanstski odnosi. Ali, ne vidim ovaj špijunski skandal kao dugoročni faktor, koji utiče na formiranje zone slobodne trgovine.
Jekaterina Ivanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/openDemocracy/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















