Pisac koji je pronašao vremeplov - Žil Vern
Od davnina ljudi sanjaju da pronađu vremeplov, kako bi se uputili u prošlost i zavirili u budućnost. Pokušaji naučnika do danas nisu urodili plodom. Ipak uprkos logici i naučnim dostignućima, jednom čoveku je ipak pošlo za rukom da postane putnik kroz vreme. To je francuski pisac naučne fantastike Žil Vern. Između ostalog, bez obzira na sve romane gde je opisano mnoštvo pronalazaka, napravljenih već posle smrti autora, pisac nije imao naučno obzraovanje. Kako mu je pošlo za rukom da zaviri u budućnost?
Neobičnost romana proslavila je pisca, učnila ga ljubimcem ne samo svoje epohe. Danas, prema statistici UNESKA, knjige Žila Verna zauzimaju drugo mesto u svetu po popularnosti i prevedene su na 148 jezika. Do danas prilikom čitanja njegovih romana stiče se utisak da je autor zavirio u naš svet, a zatim kao hroničar zapisao viđeno. Istina, pisac nije poznavao naučne termine dvadesetog veka i govorio je dostupnim jezikom za savremenike.
Ali sve jedno, podudarnosti zadivljuju. Da uporedimo okolnosti letova na Mesec 1969. i 1970. i događaje iz romana Sa Zemlje na Mesec direktnim putem za 97 sati i 20 minuta i Oko Meseca. Na, primer, posade Apolona-11 i Apolona-12 sastojale su se od tri osobe, u kosmičkom brodu Žila Verna takođe su bila tri kosmonauta. Oba kosmodroma, pravi i izmišljeni, nalaze se na Floridi, pisac je uspeo čak da ukaže skoro tačne koordinate. Njegov startni poligon Stouns-Hil nalazi se pored pravog kosmodroma Kajp Jenedi, odakle je startovao Apolon. Oba leta su se desila u aprilu. Pisac je pogodio i naziv kosmičkog broda: njegova Kolumijada odgovara komandnom modulu Kolumbija i ima isti oblik konusa.
Žilu Vernu je pošlo za rukom da izračuna da će Kolumbija putovati brziom od 11 kilometara u sekundi, tačnije oko 40 000 kilometara na sat i da će stići na Mesec za 97 sati, 13 minuta i 20 sekundi, tačnije za četiri dana. Brzina Apolona-11 je iznosila oko 39 000 kilometara na sat, brod je došao na Mesec za 4 dana, 6 sati i 46 minuta. Da podsetimo, putovanje Kolumbijade bilo je opisano tačno sto godina pre leta Apolona-13 u aprilu 1970.
Šta je još predvideo pisac? Spisak je prilično dug: avion (Vlastelin sveta, 1904), helikopter (Robur-Osvajač, 1886), izgradnju Transsibirske i Transmongolske magistrale (Klodius Bombarnak. Beležnica reportera o otkriću velike Transazijske magistrale (Iz Rusije u Peking, 1992), avion sa promenljivim vektorom vuče (Neobični doživljaje Barsakove ekspedicije, roman koji je završio piščev sin 1919. godine), plohodnost Severnog morskog puta za jednu navigaciju (Nađeni sa potonule Cintije, 1885).
1994. godine praunuk pisca Žila Verna, operski tenor, našao je rukopis neobjavljenog romana Pariz u 20. veku (1863), čije postojanje se dugo smatralo porodičnim predanjem. U toj knjizi Vern govori o videovezi, televiziji, opisuje metro, automobile sa motorima unutrašnjeg sagorevanja koji radi na vodonik, faksove, digitrone i obične stvari za 20. vek.
Nisu li sve to prosto podudarnosti? Za sumnjičave to je tako. Ali mi čitaoci želimo da verujemo da je Žil Vern posedovao tajnu sposobnost da putuje u budućnsot. Kako je to činio, ostaje tajna, ali uvek ima šanse da se za nju pronađe ključ.
Ana Fjodorova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Félix Nadar, en.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- književnost
- zanimljivosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















